Naviknite se na socijalno distanciranje. Znanstvenici s Harvarda kažu da bi moglo potrajati do 2022. godine

Kroz to vrijeme mogli bi smo proći nekoliko razdoblja distanciranja

Shoppers observe social distancing as they wait in a queue outside a supermarket in Walthamstow, east London on March 27, 2020, after Britain's government ordered a lockdown to slow the spread of the novel coronavirus COVID-19. - Britain was under lockdown, its population joining around 1.7 billion people around the globe ordered to stay indoors to curb the "accelerating" spread of the coronavirus. (Photo by Tolga AKMEN / AFP)
FOTO: AFP

Znanstvenici s Harvarda vjeruju da će ljudi morati ostajati kod kuće puno dulje kako bi se spriječilo širenje koronavirusa i izbjegla preopterećenja zdravstvenih sustava, kaže studija objavljena na MedRxiv. Socijalno distanciranje moglo bi trajati i dvije godine. U studiji, naslova Strategija socijalnog distanciranja za suzbijanje epidemije COVID-19, harvardski znanstvenici pišu da jedno razdoblje distanciranja neće biti dovoljno.

Na primjeru Amerike, predviđaju dva scenarija. Prvi, kada SAD stigne do točke u kojoj nemaju zdravstvenih resursa pa bi povremeno socijalno distanciranje bilo produljeno na 2022.godinu. U drugom scenariju, ako postoje veći resursi za zdravstvo, socijano distanciranje bi moglo završiti sredinom 2021. godine. Znanstvenici kažu da će SAD morati pokušati s periodima izolacije pomiješane s normalnom interakcijom. To bi pomoglo oslobađanju bolničkih kreveta za kritično bolesne osobe.

Ključno je smanjivanje epidemije

Autori studije smatraju da ne bi trebalo biti više od 37.5 slučajeva na 10 tisuća ljudi, i misle da bi ta brojka trebala biti prijelomni čas za ponovni početak društvenog distanciranja. Kada prijenos bolesti ne podliježe sezonskim promjenama, jednokratnim mjerama društvenog distanciranja smanjuje se veličina epidemije.

U svim scenarijima dolazi do ponovnog porasta infekcije kada su mjere socijalnog distanciranja ukinute. Ako se zadrži broj od 37.5 slučajeva znanstvenici predviđaju da bi to zadržalo broj pacijenata kojima je potrebna intenzivna skrb, na 0.89 osoba na svakih 10 tisuća ljudi.