Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Neke studije su pokazale da je zapravo jako dobar potez pojesti nešto slatko iza ručka

Jedenje deserta na neki način pomaže nam da pazimo koliko jedemo tijekom dana

ZADNJA IZMJENA: stu 16, 2015
Foto: Rusty Clark/Flickr

U životu pojedemo jako puno obroka kojih se uopće ne sjećamo. Nova studija donosi dobru vijest za ljubitelje deserta. Ako obrok uključuje nešto slatko, veća je vjerojatnost da ćemo se obroka sjećati. A važno je sjećati se što smo pojeli.

Studija koju su načinili Georgia State University, Georgia Regents University i Charlie Norwood VA Medical Center, ustanovila je u pokusima na štakorima povećanu aktivnost u dijelu mozga odgovornom za formiranje epizodne memorije ako im je davana slatka otopina nakon obroka. To je memorija koja omogućava formiranje autobiografskih misli i gradi naše iskustvo u serijskom obliku.

Ovo svakako može pomoći da u sjećanje dozovemo rođendane ili rođendanske torte, ali može služiti i u pametnije svrhe. Znanstvenici misle da na taj način možemo kontrolirati apetit.

Važno je pamtiti što smo i koliko jeli

3545048057_ba3fb18ebc_b
Ako pamtimo, onda izbjegavamo prejedanje Bernt Rostad/Flickr

Science Daily navodi jednu englesku studiju koja je utvrdila da je prisjećanje na obroke važno za ispravno reguliranje prehrane. Kada se obrok ne zabilježi u sjećanju, ako jedemo dok gledamo televiziju na primjer, za slijedeći obrok pojest ćemo više. Studija iz Georgije već je prije utvrdila da kada se regija mozga koja tvori epizodnu memoriju deaktivira nakon slatkog jela, štakori jedu prije i više.

Epizodna memorija može se koristiti u kontroli uzmanja hrane. Odlučujemo, na primjer da ne bi trebali jesti jer je doručak bio obilan. Odluke donosimo na osnovu sjećanja što smo i kada jeli. Ako postoji kratkotrajno sjećanje o tome što smo jeli, možemo se hraniti balansirano. Grickanje, povezano sa pretilošću, veliki je neprijatelj ovog scenarija. Ljudi sa amnezijom jest će ubrzo nakon jela jer su zaboravili prethodni obrok koji su pojeli.

Ne sjećamo se slatkih jela samo zato jer imaju dobar okus. Oni zapravo izazivaju kemijske promjene u mozgu koje nam pomažu da se sjećamo jela. Studija je objavljena u časopisu Hippocamus, a sveobuhvatna misija studije je da bolje razumijemo kada i zašto mozak donosi odluku da treba jesti. Ako dodavanjem razumnog deserta možemo izbjeći grickanje iza ručka, to bi bilo veliko otkriće. Znanost je na našoj strani, u ovom slučaju.

Eva Benedik
Telegram autor
1838 članaka Više o autoru
Više s weba