Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Neki znanstvenici uvjereni su da ljudi dugo žive jer imaju gen za to. A ne zato što imaju zdrave životne navike

Misle da bi život preko sto godina uskoro mogao postati dostižan cilj

ZADNJA IZMJENA: lis 4, 2019
Foto: Getty Images/iStockphoto

Živjeti preko sto godina uskoro bi mogao postati dostižan cilj, ustvrdio je Nir Barzilai s medicinskog fakulteta Albert Einstein, govoreći na harvardskom simpoziju o prehrani i pretilosti, dugovječnosti i starenju, piše The Harvard Gazette. Barzilai je u svome izlaganju osporio uobičajeno vjerovanje da je tajna dugog života zdrav način života. Prava tajna leži u genima.

Barzilai je održao uvodnu riječ pod nazivom ‘Kako umrijeti mladi u vrlo staroj dobi’. Njegov rad istražuje razliku između kronološke i biološke dobi, odnosno, stvarnih godina u odnosu na relativno zdravlje tijela. Ispitanici koji pokazuju najveće odstupanje drže ključ genetskih istraživanja koja bi mogla izliječiti starenje. A ti se slučajevi ne nalaze uvijek tamo gdje ih se može očekivati.

Primjer obitelji Khan

Barzilai je naveo znanstvenicima poznati primjer Kahnovih s Manhattana, najstarijeg kvarteta braće i sestara, od kojih je najmlađi, kada je umro 2005. godine, imao 101 godinu, a nijedno od njih nije se previše brinulo od zdravlju. Jedan od njih i nakon stote radio je stresan posao na Wall Streetu te je 2015. godine preminuo posljednji sa 109 godina, dok je jedna sestra Khan pušila punih 90 godina i nadživjela sve liječnike koji su joj savjetovali da prestane.

Veća studija na stogodišnjacima pokazala je da slučaj Kahnovih nije jedini. Kod ispitivane skupine, polovica stogodišnjaka je imala prekomjernu težinu, 60 posto muškaraca je pušilo, manje od 50 posto vježbalo, a samo dva posto bili su vegetarijanci. Kao grupa nisu učinili baš ništa što savjetujemo našim pacijentima, ističe Barzilai.

Gen za dugovječnost

Daljnja istraživanja utvrdila su da nijedan od ovih stogodišnjaka nije imao savršen genom, mnogi su nosili genetski rizik Parkinsonove i druge bolesti. Ipak, imali su gen za dugovječnost koji se odupirao procesu starenja. Točan sastav ovog gena ostaje neuhvatljiv, ali znanost je do sada otkrila tragove, npr. pojavu niže molekule inzulinu sličnog faktora rasta, IGF i iznadprosječnu visinu. Studije na životinjama od tada potvrđuju da se duži život i poboljšana srčana funkcija mogu postići promjenama u razini IGF-a.

Slična se istraživanja rade s raznim proteinima. Barzilai kaže da se istraživanja starenja još uvijek suočavaju s velikim preprekama. Ipak ima razloga za optimizam. Možemo uzeti spermu sedamdesetogodišnjeg muškarca i jajašce petnaestogodišnje žene pa stvoriti dijete, a kada se ono formira, starost roditelja se briše. Smislili smo kako to učiniti, a sada ćemo smisliti kako izbrisati stanično starenje u sebi.

Gojaznost skraćuje život

Na poslije održanoj tribini, profesor sa sveučilišta u Chicagu, S. Jay Olhansky bavio se specifičnim zdravstvenim problemom, porastom dječje i odrasle gojaznosti koja je dovela do skraćenja životnog vijeka u SAD-u. Pretilost sada u prosjeku ima isti negativni učinak kao nesreće i uskoro će se izjednačiti s karcinomom i bolestima srca. Zajedno s porastom broja umrlih od opijata, rezultat toga može biti prva generacija ljudi s kraćim životnim vijekom od roditelja.

“Jedino rješenje je fokusiranje na zdravlje, a ne na dugovječnost. Duži život bez produženog zdravlja je štetan. Trebali bi prestati pokušavati živjeti dulje, ali ćemo ostvariti bonus duljeg života ako živimo zdravije”, poručuje profesor Olhansky. Zaključio je tribinu predstavljanjem novog projekta, grafikona koji pokazuje vjerojatnost da će svaki pojedini predsjednički kandidat preživjeti čitav mandat nakon izborne 2020.godine, temeljen na pretpostavljenom životnom vijeku i zdravlju kandidata.

Trideset i sedmogodišnji Pete Buttigieg je najbolji s ocjenom 99 posto, a najoštriji pad dogodio se između sedamdesetgodišnje Elisabeth Warren koja ima 91,8 posto i sedamdesettrogodišnjeg Trumpa s 84,8, Bernie Sanders sa 77 godina i Joe Biden sa 76, plasirani su ispod Trumpa. Jedini kandidat s ocjenom ispod 70 posto je 89-godišnji Mike Gravel sa 48,3 posto.

Eva Benedik
Telegram autor
1554 članka Više o autoru
Više s weba