Neuroznanstvenici su odlučili otkriti kako disanjem možemo svjesno mijenjati mozak

Disanje se smatra automatskim procesom kojim upravlja mozak, odnosno dio mozga koji kontrolira funkcije za održanje života, rad srca i spavanje. Novo i jedinstveno istraživanje koje uključuje snimke napravljene izravno iz mozga ljudi koji su podvrgnuti neurokirurškim zahvatima, pokazuje da disanje može promijeniti mozak, piše Quartz.

Promjene ritma disanja ili obraćanje pozornosti na udisaje, uključuje različite dijelove mozga. Ljudska sposobnost da kontroliraju i reguliraju mozak je jedinstvena. Na primjer, kontroliramo emocije, imamo sposobnost ostati budni iako smo umorni, možemo potiskivati misli. Te sposobnosti nisu trivijalne, niti ih dijelimo sa životinjama. Disanje je slično, životinje ne upravljaju disanjem voljno, njihovo se disanje mijenja s obzirom na aktivnost.

Kako kontroliramo disanje?

Znanstvenike je zanimalo kako ljudi mogu kontrolirati disanje i kako imamo pristup dijelovima mozga koji nisu pod našom svjesnom kontrolom. Ova studija pokazuje da voljom možemo kontrolirati disanje čak se i usredotočiti na neki ritam disanja, a to može pomoći većoj kontroli, koncentriranosti, smirenosti i emocionalnoj kontroli.

Studiju je proveo postdoktorand dr. Jose Herrero u suradnji s poznatim neurokirurgom dr. Asheshom Mehtom iz NorthShore bolnice u Long Islandu. Otkrića pružaju neurološku podršku za savjete koji se daju tisućama godina. Kada smo u stresu ili nam treba veća koncentracija, usmjerenost na disanje ili vježbanje disanja doista nam može promijeniti mozak. Sportaši odavno koriste disanje za poboljšanje svojih rezultata. A ovo istraživanje stavlja znanost iza te prakse.

Elektrode u mozgu

Sudionicima studije, u ovom istraživanju, u mozak su implantirane elektrode u sklopu kliničkog liječenja epilepsije. Ovi bolesnici imali su napadaje koji se nisu mogli kontrolirati lijekovima te su bile potrebne kirurške intervencije za otkrivanje žarišta napada. Da bi se našlo mjesto napada, takvi pacijenti borave u bolnici s elektrodama koje neprekidno nadziru aktivnost mozga.

Znači, savjet “duboko udahnite” nije samo klišej. Vježbe koje uključuju kontrolirano disanje mijenjaju povezanost između dijelova mozga i omogućuju pristup unutrašnjim mjestima koja su nam inače nedostupna.