Zvuči nevjerojatno, ali moguće je da je otisak prsta velikog Michelangela pronađen na skulpturi od voska

Otisak je otkriven sasvim slučajno

Daniele da Volterra (Daniele Ricciarelli) (Italian, Volterra 1509–1566 Rome)
Michelangelo Buonarroti (1475–1564), probably ca. 1544
Oil on wood; 34 3/4 x 25 1/4 in. (88.3 x 64.1 cm)
The Metropolitan Museum of Art, New York, Gift of Clarence Dillon, 1977 (1977.384.1)
http://www.metmuseum.org/Collections/search-the-collections/436771
FOTO: Wikimedia Commons/The Metropolitan Museum of Art

Stručnjaci Muzeja Victoria&Albert u Londonu otkrili su otisak prsta na skulpturi od voska koja se pripisuje Michelangelu. U dokumentarnoj seriji BBC-ja, Tajne muzeja, konzervatori pričaju da su nakon premještanja kipa, naziva Rob, iz galerije na katu u hladnije podzemno spremište, uočili otisak prsta, piše London Times. Kip je nastao između 1516. i 1519. godine.

U razgovoru za Times, viša kustosica Muzeja Peta Motture kaže da se kipovi od voska “počinju znojiti” i “nije im udobno” kako temperature rastu, pa su zaposlenici zabrinuti za njihovu sigurnost tijekom toplinskih valova. “Galerije su okrenute prema jugu, a ljeti su te vrućine stalne”.

Maleni otisak na stražnjici kipa

Kad je poslije pet mjeseci osoblje pregledalo kip u skladištu, primijetili su maleni otisak prsta na stražnjici lika. Stručnjaci nagađaju da su promjenjive temperature i razine vlage potaknule promjene u kemijskom sastavu voska, čineći otisak vidljivijim.

“Uzbudljiva je mogućnost da je jedan od Michelangelovih otisaka preživio u vosku. Takvi znakovi sugeriraju fizičku prisutnost kreativnog procesa umjetnika. Tu se spoje um i ruka. Otisak prsta bio bi izravna veza sa umjetnikom”, kaže Motture.

Voštana figura bila je model za veću mramornu skulpturu

Michelangelo je voštanu figuru radio kao model za veću mramornu skulpturu naručenu za nedovršenu grobnicu pape Julija II, piše ArtNews. Umjetnik je u početku planirao uključiti 40 kipova u dizajn. Iako je počeo raditi kip u prirodnoj veličini, projekt nije nikada završio. Model od voska nudi uvid u umjetnikov kreativni proces jer je Michelangelo uništio većinu svojih drugih pripremnih studija u vosku.

Brojni su modeli preživjeli jer su umjetnikovi suvremenici, uključujući kolegu i književnika Vasarija, skupljali njegove studije i crteže. U djelu Život umjetnika Vasari je napisao da je kipar izrađivao modele od voska na isti način kako dlijeto rezbari figure od mramora. U nekim slučajevima, napominje u svome blogu Muzej Victoria&Albert, modeli od voska su sami po sebi umjetnička djela.

Kip je pretrpio težak incident

Preživljavanje kipa još je impresivnije s obzirom na to da je pretrpio težak incident. Naime 1924. godine posjetitelj muzeja je pao i srušio figuru, razbivši joj udove u krhotine, piše Telegraph. Stručnjaci su mukotrpno obnovili komad po komad i kip ostaje relativno netaknut cijelo stoljeće iako se od tada na njegovoj površini pojavila mrlja.

Kako piše Times stručnjaci Muzeja će pažljivo pregledati kip u nadi da će ustanoviti vlasnika otiska. Poznato je da skulptura od terakote pod nazivom Dva hrvača, iz 1530.godine nosi Michelangelov otisak prsta i može služiti za usporedbu.