Niste blesavi, znate da vas u dućanima mame raznim trikovima. No, možda ipak želite znati koji su najčešći
Zašto u trgovinama nema satova i zašto su popusti uvijek označeni crvenom bojom?
Supermarketi vas uvijek nastoje neprimjetno nagovoriti da ostanete dulje i kupite više. Na stranici Quora, radnici u supermarketima otkrivaju načine na koje se potrošači ohrabruju na rastanak s novcima u novčaniku. Tako je Ariel Dryfus, student iz Južne Karoline koji je analizirao ponašanja kupaca, otkrio kako dućani nigdje ne postavljaju satove, kao i u casinu, da ne bi kupce podsjećali koliko je sati.
Britanska psihologinja Aishah Hannon primijetila je da je osvijetljene oko polica s voćem i povrćem intenzivnije da bi roba imala zamamnije boje i izgledala zdravije. A stvari koje se kupuju svaki dan, poput mlijeka, smještaju se pri kraju dućana da bi kupac još nešto usput kupio. Ona također kaže da dućani koriste glazbu i boje koje utječu na raspoloženje, lagana glazba potiče kupce da budu relaksiraniji i ne žure, a žuta boja čini kupce gladnima.
Privlačenje mirisom kruha
Za Black Friday, cijene i pogodnosti nisu tako dobre kako se predstavlja, i samo proizvodi s kraja polica, oni koji se slabo prodaju, imaju povoljne cijene na rasprodaji. Prodavači često dodaju kupcima torbe ili košarice objašnjavajući da inače gube stvari, a u biti nastoje da lakše trpamo i ono što nam ne treba kad već imamo mjesta. Ni djeca nisu sigurna, kaže britanska produkt menadžerica Anita Pyke koja raspravlja o postavljanju stoličica za djecu u kolica za shopping i kaže da je to samo još jedna lukavost prodavača da kupci ostanu dulje i više potroše.
Neki puta se pekarnica nalazi blizu ulaza pa neodoljiv miris pečenog kruha privlači kupce da uđu. Cvijeće blizu ulaza sa svijetlim i privlačnim bojama potiče osjećaj sreće i iskazuje dobrodošlicu. Crvena boja je najuočljivija pa se proizvodi na popustu označavaju crveno. Izbjegavanje postavljanja sata u dućanu, radi se s namjerom da kupci izgube pojam o vremenu i ostanu puno dulje od namjeravanih 15 minuta. Tijekom godina kolica za kupnju su postala sve veća. Što su veća, više nam stane i nesvjesno ćemo ubaciti više nego što smo željeli.
Slatkiši za klince na nižim policama
Elektronika se prodaje malo teže pa proizvodi s kraja polica idu na sniženje da bi ih zamijenili noviji i bolji proizvodi. Kada satima birate televizor, imajte na umu da ga plaćate onih akcijskih 10 posto manje jer ga nitko drugi nije htio. Kolica za kupovinu sa sjedalom za djecu ostavljaju manje mjesta za namirnice. Neki dućani imaju sjedala za djecu ispred, možete paziti na djecu, a otraga ima dovoljno mjesta za stvari.
Skoro svi kupci dnevno trebaju mlijeko, kruh i sir koji su uglavnom u dnu dućana. Morate proći pokraj mnoštva izazovnih proizvoda da bi kupili ono što vam treba. Cijene koje završavaju na 99, umjesto okrugle, bazirane su na tome da ljudi pamte prvu znamenku pa vjeruju da su dobili bolju cijenu, a ustvari nisu.
Ako lunjate Ikeom pomalo izgubljeni, niste jedini. Izlomljena crta kretanja tim dućanom koristi psihološko oružje da bi ljudi ostavili više novca. Njihova je teorija da krivudavo kretanje između stvari njihovog minimalističkog namještaja iz Švedske, dezorijentira kupce pa impulzivno kupe još ponešto. Visoke police sa slatkišima opskrbljene su tamnom čokoladom i slatkišima koje više vole odrasli, a na nižim policama su oni koje obožavaju djeca. U ljekarnama se koriste trikom da vam kažu da po lijek dođete za petnaestak minuta i opet možda kupite nešto od artikala smještenih na blagajni.
Pažljivo kombiniranje cijena
Sviranje polagane glazbe ohrabruje kupce da imaju više vremena za razgledanje i odluku o kupnji. Brža glazba svira kad je dućan pun pa kupce treba prije usmjeriti prema blagajnama da se ne stvaraju dugi redovi. Ako vam dozvole da nešto vratite bez računa, i dadu vam kredit za kupnju u tom dućanu, znaju da ćete kupiti nešto skuplje. Ili ćete zaboraviti, izgubiti potvrdu ili će ona isteći. Omogućavanje povrata robe, vraća kupce u dućan i oni kupuju još.
Kada čekate u redu, okolo su proizvodi koji vas izazivaju i kupujete impulzivno i to se trgovcima svakako isplati. Dobro je davati testere jer će osoba koja je dobila tester, kupiti barem dva proizvoda. Postoji i taktika da pored proizvoda koji košta 1000, stavite onaj lošiji koji košta 500 i onaj od 1100. Najvjerojatnije ćete uzeti onaj od 1000 i zaključiti da ste obavili dobar posao. Ovo se radi i u menijima u restoranu, skupa jela stavljaju se kraj jeftinih.