Kako će pandemija utjecati na položaj žena? Za Telegram priča nova ravnateljica EU instituta za ravnopravnost spolova

Carlien Scheele nova je ravnateljica Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE), institucije Europske unije osnovane 2006. u Vilniusu. Na temelju analize i distribucije podataka Institut razvija mjere za promicanje rodne ravnopravnosti u svim politikama Europske unije. Na čelo Instituta Carlien Scheele došla je s pozicije više savjetnice za rodnu ravnopravnost Vijeća Europe.

TELEGRAM: Kako je pandemija pogodila žene te kako će dugoročno utjecati na rodnu ravnopravnost?

SCHEELE: Pandemija je na vidjelo široj javnosti – ljudima koji o tome možda inače ne razmišljaju – iznijela realnost rodnih odnosa i neravnopravnosti u Europi. Primjerice, zdravstveni radnici su sada iznimno važni i oni su ti koji riskiraju vlastito zdravlje pa onda i zdravlje svojih bližnjih, a u tim su zanimanjima većinom žene. Na razini Europske unije 76 posto zdravstvenih radnika su žene. I drugi poslovi u skrbi, kao i neplaćeni rad, velikom većinom su na ženama. Istraživanje Instituta je pokazalo da žene čine 76 posto od 49 milijuna radnika u skrbi u Europskoj uniji. Te su brojke i postotci vjerojatno još veći s obzirom na to da je u tim profesijama puno neprijavljenih radnica, primjerice one koje rade u domaćinstvima – skrbe za tuđu djecu, čiste, kuhaju, a među tim je radnicima 95 posto žena. Obiteljsko nasilje je još jedan bitan rodni aspekt pandemije. Zatvaranjem u kuće, žene su još više izložene nasilju. Još nemamo komparativne podatke za sve članice EU, no primjerice Francuska je imala čak 32 posto više prijava obiteljskog nasilja u prvom tjednu zatvaranja, a Litva 20 posto u prva tri tjedna.

TELEGRAM: Kako su nacionalne vlade u Europi odgovorile na specifične potrebe žena za vrijeme pandemije? Primjerice, kanadska Vlada je u paketu mjera dodijelila 50 milijuna kanadskih dolara sigurnim kućama za žene.

SCHEELE: Pandemija će bez sumnje dugoročno utjecati na život i rad žena i vlade bi prilikom uvođenja raznih mjera oporavka trebale biti rodno osjetljive kako bi odgovorile na različite potrebe žena i muškaraca. Naša je uloga u Institutu da osvještavamo vlade i donositelje odluka da je iznimno važno uvrstiti rodni aspekt u njihove politike. Primjerice, Francuska je dodijelila milijun eura za pružanje pomoći žrtvama obiteljskog nasilja. Vlade Francuske i Italije su zatražile od EU da u pakete pomoći zemljama EU uvrste sredstva za borbu protiv nasilja nad ženama. U našem anketnom istraživanju pokazalo se da su neke zemlje članice EU pokrenule različite programe i aplikacije za pomoć žrtvama nasilja.

U Španjolskoj, Francuskoj i Grčkoj, a potom i Nizozemskoj radnici u ljekarnama i prehrambenim dućanima su educirani za prepoznavanje žrtava nasilja te je šifra ‘maska 19’ korištena kako bi se žrtve mogle obratiti za pomoć u situaciji kad ih nasilnici stalno nadziru. U Španjolskoj je u policijskoj aplikaciji dodan SOS klik kojim se odmah alarmira najbliža policijska stanica. Vijeće Europe je pokrenulo internetsku stranicu na kojoj se može naći što je koja zemlja članica poduzela za borbu protiv obiteljskog nasilja za vrijeme pandemije. Nadam se da mjere koje se sada poduzimaju neće biti privremene.

TELEGRAM: Europski institut za ravnopravnost spolova je zajedno s Agencijom Europske unije za temeljna prava pozvao Europsku uniju i zemlje članice da pandemiju shvate kao ‘priliku’ da pojačaju napore u zaštiti ženskih prava. Koje biste mjere preporučili kao potrebne u rodno osviještenom ekonomskom oporavku?

SCHEELE: Svaka bi vlada trebala prikupiti podatke o tome kako je pandemija pogodila žene i muškarce te bi pri donošenju mjera oporavka te podatke trebala uzeti u obzir. Ukoliko se tome ne pristupi tako, postoji rizik da mjere dodatno dovedu žene u ranjivu poziciju. To se, primjerice, pokazalo s fiskalnim mjerama poduzetima zbog financijske krize 2008. godine. Tada su mjere štednje, primjerice, dovele do rezanja u javnom sektoru gdje su žene dominantno zastupljene. Kada se prije nekoliko godina u Nizozemskoj donosio novi fiskalni zakon, prethodno smo izradili studiju utjecaja na rodnu ravnopravnost koja je pokazala da bi nova fiskalna regulacija negativno utjecala na neke skupine žena. To je rizik kada su ekonomske mjere rodno neutralne, kao što su u većini zemalja, jer rodno neutralno najčešće znači i neosjetljivo na rodne razlike. Zbog toga sada vlade moraju biti opreze i rodno osjetljive kod donošenja mjera kako ne bi dodatno povećale rodnu nejednakost.

TELEGRAM: Možemo li očekivati da će se produbiti razlika u plaćama između muškaraca i žena s obzirom na to da uslijed pandemije više žena gubi poslove?

SCHEELE: Postoji rizik da će se produbiti razlika u plaćama jer znamo da su žene zastupljenije u honorarnim poslovima, poslovima na određeno i raznim prekarnim pozicijama rada, a upravo se takvi poslovi uslijed pandemije masovno otkazuju. Podaci EIGE-a pokazuju da 26,5 posto žena u EU radi na prekarnim poslovima u usporedbi s 15,1 posto muškaraca. Također, neki sektori u kojima su dominantno žene su izrazito pogođeni kao, primjerice, turizam. Nadam se da će vlade i to uzeti u obzir prilikom donošenja mjera za oporavak te vjerujem da će se Europska komisija posebno na to fokusirati.

TELEGRAM: Poslovi skrbi, u kojima su dominantno žene, među najpotplaćenijima su u Europskoj uniji. Hoće li se vidljivost i važnost koju su ti poslovi dobili širom svijeta za vrijeme pandemije odraziti na njihovo financijsko vrednovanje kada pandemija prođe?

SHEELE: Sada smo vidjeli koliko su nam važni zdravstveni radnici i radnici u poslovima skrbi i nadam se da će se naša podrška i zahvalnost za njihov rad odraziti i na proračune EU zemalja kada kriza prođe. Uloga Instituta je da ukaže na realnost, prvenstveno statističkim pokazateljima, a podaci pokazuju da su mnogi poslovi koji su se pokazali važnima potplaćeni i vlade bi to trebale razmotriti. Prikupljat ćemo podatke o mjerama oporavka i analizirati ih s aspekta rodne ravnopravnosti.

TELEGRAM: Londonski Centre for Economic Policy Research predviđa da će mnoge tvrtke rad od kuće usvojiti i dugoročno te da će od toga žene imati koristi. Slažete li se s tom procjenom?

SCHEELE: Postoji lice i naličje rada od kuće. Omogućava nam da radimo i dalje u izvanredni okolnostima, i to je sjajno. Istovremeno, potrebno je uskladiti privatni i profesionalni život u istom prostoru, a to nije jednostavno, pogotovo za one kojima su djeca sada bila stalno kući. Čak i kada su kućanski poslovi i briga za djecu ravnopravno podijeljeni među partnerima, što većinom nije slučaj, i dalje je zadovoljavanje svih uloga na jednom mjestu iscrpljujuće. Tako da, iako uviđam vrijednost rada od kuće, trebamo biti oprezni kod proglašavanja rada od kuće budućnošću rada jer može biti dodatan teret, pogotovo za žene. Zato je velika uloga na poslodavcima koji bi trebali pitati svoje zaposlenike što je za njih nabolje.

TELEGRAM: Nedavno istraživanje koje je rađeno za New York Times pokazalo je da za vrijeme pandemije i žene i muškarci više rade kućanske poslove, no i dalje je veći teret na ženama, uključujući i u pomaganju djeci s učenjem i školovanjem od doma. Znamo li kakva je podjela kućanskog rada za pandemije u zemljama Europske unije?

SCHEELE: Još nemamo podatke, no očekujemo da ćemo ih imati u narednim mjesecima i da ćemo moći usporediti podjelu kućanskog rada prije i za vrijeme pandemije. Znamo da su do sada žene na razini Europske unije u prosjeku provodile 13 sati tjedno više od muškaraca u kućanskim poslovima i skrbi za bližnje tako da se istraživanje New York Times-a uklapa u obrazac koji poznajemo od prije. Ne bi me iznenadilo da se situacija dodatno pogoršala, iako vjerujem da su muškarci sada dok su bili kući više pridonijeli. Možda će to pozitivno utjecati na ravnopravniju raspodjelu kućanskih poslova i skrbi za djecu u budućnosti.

TELEGRAM: Bili ste u sastavu nizozemske Vlade kao ravnateljica Odjela rodne i LGBT ravnopravnosti Ministarstva obrazovanja, kulture i znanosti. Koje biste pristupe rodnoj ravnopravnosti iz tog radnog iskustva mogli preporučiti nama u Hrvatskoj?

SCHEELE: Navela bih dva učinkovita pristupa koja smo primijenili u Nizozemskoj dok sam bila na tom položaju. Uveli smo rodno osviještenu politiku u ministarstva. To je uvijek osjetljiv proces jer ljudima često nije lako razumljivo što je rodno osviještena politika. No u razgovorima smo ministricama i ministrima pokazali koje su dodane vrijednosti kada se rodna ravnopravnost integrira u njihove sektore te koliko se pak gubi važna perspektiva ukoliko se to ne radi. Drugo, financirali smo niz pilot projekata, obično u suradnji s lokalnom vlašću i svim važnim akterima u lokalnoj zajednici. Time smo odgovarali na potrebe same zajednice. Primjerice, iz vjerskih, pravoslavnih krugova su nam se obratili jer su htjeli uz našu pomoć u svojoj zajednici otvoriti raspravu o LGBTIQ temama. Mi smo ih spojili s drugim akterima koji se na lokalnom nivou bave tim temama te smo im dali financijsku potporu.

Dakle, važno je na nacionalnoj razini u razne politike uključiti rodnu dimenziju te istovremeno te politike implementirati na lokalnoj razini podupirući suradnju raznih aktera. Povezivali smo, primjerice, gradske urede i nevladine udruge, sindikate itd., i to se pokazalo vrlo uspješnim. Umjesto da stalno donosimo nove programske dokumente, fokusirali smo se na implementaciju. Jer, u mnogim zemljama na razini politika već je mnogo toga uređeno, no nedostaje podrška za provedbu tih politika.

---

Ovaj materijal nastao je uz financijsku podršku Europske unije u okviru projekta “Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019 – 2021”. Za sadržaj je isključivo odgovorna autorica i ne može se smatrati službenim stavom Europske unije.