Nova studija: kolibrići znaju brojati, tako pronalaze najslađe cvjetove

Novo istraživanje je jedinstveno jer se fokusira na sposobnost brojanja u divljini

FOTO: Wikipedia

Novo istraživanje sugerira da divlji kolibrići, dok se hrane, broje i koriste svoje brojeve za praćenje najslađeg cvijeća. Nova studija, objavljena prije tri dana, u Proceedings of the Royal Society B, otkrila je da muški crvenovrati kolibrići mogu znati koji lažni cvijet sadrži sirup sličan nektaru, a to je bio samo jedan cvijet u deset ponuđenih.

Kada su znanstvenici izmiješali umjetno cvijeće, promijenili udaljenosti i premjestili sirup, ptice su se opet vraćale na cvijet ispunjen nektarom.

“Oni nikada ne bi izgubili auto na parkiralištu”, kaže Susan Healy sa sveučilišta St. Andrews. Prošle godine su znanstvenici sveučilišta Emory pokazali da psi koriste regiju mozga za obradu brojeva koja je analogna regiji koju koriste ljudi, pisao je Smithsonian prošlog mjeseca.

Samo su u jedan stavili šećernu vodu

Novo istraživanje je jedinstveno jer se fokusira na sposobnost brojanja u divljini, a ne u laboratoriju. Crvenovrati kolibrić je dugačak oko 10 centimetara, vrlo lukav, terorizira druge ptice, jedući agresivno, piše Smithsonian, a to ih čini savršenim kandidatima za studiju.

Umjetni cvjetovi postavljeni su u Alberti, u Kanadi, malo prije nego su ptice trebale migrirati u to područje i trening je otpočeo. Znanstvenici su u liniji od deset cvjetova samo u jedan stavili šećernu vodu. Kolibri su počeli prepoznavati da samo taj cvijet sadrži hranu, čak i kada su se cvjetovi izmiješali i samo su na taj cvijet odlazili po hranu.

Ponekad bi se zeznuli, dok su isprobavali

Šećerna voda je premještena u drugi cvijet, a ptice su naučile kretati se do drugoga cvijeta i tako redom. Ponekad su činile pogreške iskušavajući prazne cvjetove koje su prije sadržavali hranu.

Neurobiolog sa sveučilišta u Tübingenu, Andreas Nieder kazao je za Science da je studija vrlo ambiciozna. “Ptice se možda koriste i drugim informacijama osim brojanja kako bi pronašle najslađi cvijet”, kaže Nieder “a različite ptice možda koriste različite strategije.”