Nova studija otkrila da u gradskim kućanstvima nedostaje dobrih bakterija

Sa NYU School of Medicine dolazi studija koja kaže da se čini da su ljudi koji žive u gradovima manje izloženi dobrim bakterijama koje poboljšavaju ljudsko zdravlje.

Znanstvenici su utvrdili da domovi u urbanim područjima Južne Amerike imaju niže razine mikroorganizama koji su uobičajeni za okoliš, uspoređujući ih sa domovima u ruralnim područjima. Ovi mikrobi evoluiraju sa ljudima i mogli bi biti iznimno važni za ljudsko zdravlje.

Kućanstva u urbanim područjima imaju veći broj mikroba povezanih sa ljudskim prisustvom što potencijalno znači da mogu povećati prijenos bakterija koje uzrokuju bolesti, tvrdi studija.

Veći broj imunoloških i metaboličkih bolesti

Znanstvenici za sada ne znaju sa sigurnošću da li razlike u sastavu bakterija mogu utjecati na ljudsko zdravlje, no puno dokaza prikupljenih u prošlim studijama nalazi veze između malene izloženosti bakterijama iz okoliša i visokom stupnju alergijskih bolesti.

Ova ideja, koja se koji puta zove hipoteza o higijeni, smatra da život u sterilnoj okolini vodi većem broju imunoloških i metaboličkih bolesti kao astma i dijabetes koja je kod moderne populacije u razvijenim zemljama u porastu.

U ovoj najnovijoj studiji znanstvenici su promatrali domove na četiri lokacije u Južnoj Americi koje su imale različite stupnjeve urbanizacije. Izolirano selo u džungli, ruralna zajednica, grad srednje veličine i veći grad. Sakupljali su uzorke iz kućanstava na svakoj od ovih lokacija sa zidova, podova kuhinje, spavaće sobe, kupaonice i dnevne sobe.

Razlike u kompoziciji bakterijskih zajednica

Analizom uzoraka mogli su točno reći sa koje lokacije koji dolazi. Razlike su se vidjele u različitoj kompoziciji bakterijskih zajednica koje dolaze iz urbaniziranijih sredina. Nije bilo razlike u raznovrsnosti bakterija ili njihovom ukupnom broju.

Iako domovi urbaniziranijih regija imaju manje stanara nego oni u manje urbaniziranim sredinama, svejedno je u oba bio prisutan veći broj bakterija povezanih sa ljudskom prisutnošću, onih iz ljudske kože. U manje urbaniziranim regijama pokazao se veći broj bakterija iz okoliša.

Razlike u sastavu, to jest kompoziciji bakterija vjerojatno potječu od razlika na koji su napravljene različite vrste mjesta stanovanja, kažu znanstvenici. U nekim kućanstvima u ruralnim regijama, podovi su od blata, a zidovi imaju drvene stupove. Stanovi u urbanim sredinama su napravljeni od sintetičkih materijala i više izolirani od vanjskog okoliša. To objašnjava niži broj okolišnih bakterija.

Istraživanje nije bilo opsežno

Ovo istraživanje, objavljeno prošli tjedan u časopisu Science Advances, nije bilo opsežno i limitirano je na jednu zemljopisnu regiju pa tek treba vidjeti može li se primijeniti i na druga područja u svijetu da bi rezultati bili relevantni.