Nova studija pokazala: Kovrčava kosa najbolje štiti glavu od sunca

Znanstvenici se već dugo pitaju zašto je ljudsko tjeme pokriveno kosom ako po tijelu nemamo toliko dlaka. Nova studija, objavljena ovog mjeseca u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, sugerira da su dlake na našoj glavi možda evoluirale kako bi spriječile pregrijavanje mozgova naših predaka, a kovrčava kosa u tome bolje pomaže.

Zaštita glave od topline mogla bi biti ključna za rane pretke hominida koji su živjeli u Africi pod ekvatorijalnim suncem. “Mozak je velik i osjetljiv na toplinu koji i sam stvara puno topline”, kaže dr. Tina Lasisi, biološka antropologinja sa Sveučilišta Penn State, za National Geographic.

Za eksperiment su znanstvenici koristili lutku bez kose koju su zagrijavali na tjelesnu temperaturu. Mjerili su temperaturu na glavi lutke kada nije bila prekrivena nekom od perika napravljenima od ljudske kose – ravne, valovite ili u čvrstim kovrčama.

Kovrče dodatnu smanjuju zagrijavanje

Pod simuliranim suncem, glava lutke postajala je toplija, a dodavanje perike s ravnom kosom smanjilo je zagrijavanje na pola. Perika s valovitom kosom činila je glavu lutke još manje toplom od perike s ravnom kosom, a perika s čvrstim kovrčama najbolje je zaštitila glavu i dovela do najhladnijeg tjemena.

Rezultati sugeriraju da su sve vrste kose štitile vlasište od sunca u vrućim i vlažnim uvjetima, s time da kovrče dodatno smanjuju zagrijavanje, stvaranjem sloja zraka između površine i vlasišta. Kosa je smanjila i količinu znoja potrebnu za uravnoteženje efekta sunčeve topline, piše New Scientist.

“Studija je veliki korak naprijed u razmišljanju zašto imamo toliko kose na glavi”, misli evolucijska biologinja Elisabeth Tapanes sa Sveučilišta San Diego, za National Geographic. Dr. Lasisi kaže da model lutke nije idealan, ali se nada da će se provesti dodatna istraživanja kako bi se razumjelo kada i zašto su nastali različiti tipovi kose, izvještava New Scientist.