Etablirani magazin objavio je novi izvještaj o botoxu, pišu da je konačno dokazano kako ipak nije bezopasan

Američka agencija za lijekove, FDA, odobrila je botoks 2002. godine, temeljem studije da ne šteti drugim dijelovima tijela. Godine 2009., FDA objavljuje da se gomilaju dokazi da to možda nije istina.

Pojavila se nova studija koja je napravila mikroskopske slike koje potvrđuju ove bojazni. Studija pokazuje da potencijalno smrtni toksini ne ostaju samo na mjestu gdje su injektirani. Otrov botolinum, aktivni sastojak koji može biti uzrok dugotrajne paralize lica, širi se tijelom.

Kemikalije koje koče mišiće

Paralizirajući toksini injekcije botoksa mogu putovati u druge dijelove tijela. Injekcija koja odgađa starenje, djeluje na osnovi kemikalija koje koče mišiće. Tim znanstvenika sa University of Wisconsin Madison potvrdio je bojazan da botoks ne ostaje samo lokalno već luta u druge dijelove tijela. Izvještaj je objavljen u časopisu Cell Report i daje konačne dokaze protiv primjene botoksa.

Prema autoru, profesoru Edwinu Chapmanu, studija nedvojbeno dokazuje širenje botoksa. Ne zna se kako daleko botoks putuje tijelom što vjerojatno ovisi o dozi toksina i drugih faktora. Toksini botulinuma otkriveni su još oko 1800. godine. U svrhu odgađanja starenja počeli su se koristiti početkom dvijetisućite godine.

Prodaja botoksa dosegla 2 milijarde dolara

Nakon 13 godina na tržištu, objavljeno je da je globalna prodaja botoksa dosegla 2 milijarde dolara. Botoks se nanosi jednostavno, injekcijama u razne točke na licu da bi “smrznuo” mišiće i smanjio bore i tako sakrio efekte starenja. Ovaj nekirurški zahvat traje nekoliko minuta i ne zahtijeva nikakav oporavak. Privremeno paralizira mišiće i omekšava bore na nekoliko mjeseci nakon čega je opet potrebna nova doza.

Testovi su pokazali da molekule toksina ulaze u stanice kako je očekivano. Kada su unutar neurona, botulinium razdvaja proteine odgovorne za fuziju kemijskih kontejnera. Normalno kemijski signali poručuju mišićima da se pomiču. Prekidom komunikacije između neurona i mišića dolazi do privremene paralize ciljanog mišića.

Moguća paraliza drugih dijelova tijela

Chapmanova studija ulovila je mikroskopske slike na kojima se vidi da se molekule toksina kreću i u živčane stanice koje nisu dobile injekcije. Tako je definitivno utvrđeno da molekule toksina ne ostaju tamo gdje su ubrizgane.

Ovo putovanje botoksa moglo bi se objasniti genetičkim inžinjeringom bakterije klostridijum koja mijenja strukturu toksina botulinuma. Kako se širi po tijelu, moguće je da izazove paralizu i u drugim dijelovima tijela.

Otrov može izazvati i rijetku bolest botulizam gdje se gubi kontrola nad mišićima lica, postaje nemoguće gutati i disati. Sve je veći broj dokaza da botoks nije tako bezopasan kako izgleda.