Nova studija potvrdila; u sobama s puno dnevnog svjetla bakterije teže preživljavaju
Soba s prašinom u koju je prodiralo sunce imala je 6 posto bakterija, a ona bez sunca 12 posto
Čak i prije nego je Florence Nightingale, engleska bolničarka iz devetnaestog stoljeća obrazovana na King’s Collegeu u Londonu, savjetovala da bolnice treba graditi tako da u njih ulazi što više sunca, ljudi su primijetili da dnevno svjetlo pomaže očuvanju zdravlja. No, do sada nije bilo baš puno istraživanja koja su to pokušala objasniti.
Znanstvenici sa sveučilišta Oregon napravili su studiju pomoću modela soba veličine za lutke, da bi usporedili što se događa u sobama izloženima dnevnome svjetlu kroz staklo, sobama izloženima ultraljubičastom svjetlu i onima koje su u tami, piše NPR. Korištena je mješavina prašine prikupljene iz stvarnih kuća u Portlandu.
Manje bakterija
Poslije 90 dana, prikupili su prašinu i analizirali prisustvo bakterija koje su se tamo zatekle. Pokazalo se ono što nam bake odavno tvrde, sobe koje su bile izložene dnevnom svjetlu imale su manje bakterija, čak upola manji broj bakterija koje su sposobne rasti, u usporedbi s tamnim sobama. Sobe s ultraljubičastim zrakama imale su tek nešto malo manje takvih bakterija nego one izložene dnevnom svjetlu. Promatrano je stanje kod oba svjetla jer je poznato da je ultraljubičasto svjetlo dobar dezinficijens.
Znanstvenike je iznenadilo prisustvo velikog broja bakterija koje se mogu razmnožavati jer je unutrašnja prašina kao pustinja, presuha za većinu bakterija i drugih stvari koje se mogu razmnožavati. U tamnim sobama bilo je 12 posto bakterija u usporedbi sa 6,1 posto u sobama izloženima ultraljubičastom svjetlu. Ipak, 6 posto od milijuna bakterija je još uvijek veliki broj.
Budućnost projektiranja
Dnevno svjetlo itekako utječe na kvalitetu zraka. Sobe s dnevnim svjetlom imaju i manje bakterija koje se nalaze u ljudskoj koži. Neke od njih koje uopće ne prežive u svijetlim sobama su iz obitelji bakterija koje izazivaju respiratorne bolesti. Sljedeća studija bavit će se time koliko je svjetla potrebno da se ubiju klice pa će arhitekti moći projektirati zgrade imajući to na umu.
Vrlo je teško iskorijeniti mikroorganizme iz bolnica i laboratorija. Sanitiziranje prostora nije najbolji pristup rješavanja bakterija. Neki su mikrobi za nas korisni, kao oni iz jogurta. Možda ima više smisla obogatiti okruženje u zatvorenom prostoru mikroorganizmima koji nisu štetni ili su čak korisni, smatraju ovi znanstvenici.