Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Nova studija tvrdi da će globalno zatopljenje odnijeti još jednu žrtvu: oblake

To bi bilo dosta loše za život na Zemlji

ZADNJA IZMJENA: ožu 1, 2019
Foto: Wikipedia

Studija, objavljena u Nature Geoscience, tvrdi da će globalno zatopljenje s neba izbrisati oblake što za život ljudi na Zemlji nikako nije dobro. Izgleda da ni oblaci nisu sigurni od štete koju činimo planeti.

Studija pokazuje da će zatopljenje uskoro znatno utjecati na stratokumuluse, oblake koji za oblačnih dana izgledaju kao debeli, mekani pokrivači. Za lijepih dana oni su kao tragovi pamuka na plavome nebu. Ovi oblaci imaju važnu ulogu za održavanje stabilnosti svjetske klime. Vrhovi stratokumulusa reflektiraju svjetlost tako da se puno sunčevih zraka vraća u svemir, a ne završava na Zemlji.

Mogli bi nestati oblaci oko ekvatora

Kako globalne temperature nastavljaju rasti, moramo koristiti sve reflektirajuće površine koje možemo, objašnjavaju znanstvenici. Zemlja je blizu točke gdje stratokumulusi koji pokrivaju oko 20 posto oceana oko ekvatora, mogu nestati, tvrde iz Caltech Jet Propulsion Laboratory.

Profesor Tapio Schneider i njegove kolege načinili su kompjutersku simulaciju da pokažu dinamiku oblaka u suptropskoj regiji i što bi porast stakleničkih plinova mogao izazvati. Ovi znanstvenici predviđaju da će pokrov stratokumulusa postati nestabilan i razbiti se u malene oblačke kada razina ugljičnog dioksida naraste preko 1200 čestica na jedan milijun (ppm), što bi se moglo zbiti unutar jednog stoljeća.

Temperatura bi mogla porasti za osam stupnjeva

Trenutno, zemljina atmosfera ima 400 ppm ugljičnog dioksida, prije industrijalizacije bili smo na 280 ppm. Bez prekrivača stratokumulusa koji reflektira sunčevo svjetlo od Zemlje, simulacija predviđa da će globalne temperature narasti za osam stupnjeva celzijusa. U suptropskim područjima za 10 stupnjeva. Najgori dio je da se oblaci ne mogu preslagati ako je razina ugljičnog dioksida koji ostaje zauvijek u atmosferi, 1200ppm.

Kada ugljični dioksid dosegne 1600 ppm u simulaciji sve što će od oblaka ostati su rijetki cumulus oblaci, lijepi ali ne dovoljni za reflektiranje solarne radijacije. Neki znanstvenici sumnjaju u Schneiderov model iako ne osporavaju problem globalnog zatopljenja.

Još nešto osim oblaka za zaustavljanje sunčevih zraka?

Profesor Joel Norris, sa Scrippsovog Instituta za oceanografiju, kazao je za Science da je model prejednostavan i da je vjerojatno da Zemlja ima još nešto osim oblaka za zaustavljanje sunčevih zraka. Istraživanje se fokusiralo samo na dinamiku oblaka u suptropskoj regiji i zatim se to apliciralo na druge dijelove svijeta. Zbog pojednostavljenog modela, puno znanstvenika s kojima se o tome razgovaralo, ne vjeruje u vrijednost od 1200 ppm, pa ako i oblaci nestanu to se neće odjednom dogoditi.

Na stranu znanstvene prepreke, ovdje je važno da znanstvenici na kompjuterskom klimatskom, globalnom modelu poboljšaju parametrizaciju oblaka i turbulencija, smatraju stručnjaci koji se bave klimom.

Drugim riječima, mora se posvetiti pozornost načinu na koji će globalno zatopljenje utjecati na dinamiku oblaka, budući da klimatske promjene nastavljaju mijenjati i preoblikovati našu planetu. Za globalnu simulaciju oblaci su vrlo složeni za modeliranje, ali razlog zašto Schneider i drugi znanstvenici rade ove modele je da ukažu kako smo predugo našu planetu uzimali zdravo za gotovo.

Eva Benedik
Telegram autor
1904 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program