Nova studija tvrdi da je strujanje mora u Sjevernom Atlantiku najslabije u posljednjih 1500 godina
Upozoravaju da će oslabljene struje imati duboki utjecaj na klimu sjeverne Amerike i Europe
Znanstvenici su otkrili da je strujanje mora u Sjevernom Atlantiku dramatično oslabilo. Studija pokazuje da je jačina struje na najnižoj razini u posljednjih 1500 godina i da za to treba kriviti klimatske promjene. Upozoravaju da će oslabljene struje imati duboki utjecaj na klimu sjeverne Amerike i Europe.
Znanstvenici su proučavali sjevernoatlantsku meridijansku obrtajuću struju, glavnu morsku struju u Atlantskom oceanu. Karakterizira je tok tople, površinske vode na sjever gdje se hladi i nakon obrtaja na dalekom sjeveru, pada na dno i teče ka jugu dubinom Atlantskog oceana. Struja nosi toplu površinsku vodu prema Arktiku, a duboku hladnu vodu prema ekvatoru.
Direktna posljedica globalnog zatopljenja
Istraživanje su vodili dr. Christelle Not i Benoit Thibodeau iz Department of Earth Sciences i Swire Institute of Marine Science, sveučilišta Hong Kong. Smatra se da je ova pojava direktna posljedica globalnog zatopljenja i povezana s otapanjem grenlandskog ledenog pokrova. Slabija ciruklacija u Sjevernom Atlantiku može dovesti do dubokih promjena na oba kopna ali i promjene ljetnih monsunskih kiša afričkog i azijskog područja.
Struja ima važnu ulogu u regulaciji globalne klime, a znanstvenici se trude naći sigurne pokazatelje njezine jačine u prošlosti. Otkriće nove, slabije jačine struje poboljšati će naše razumijevanje i pomoći nam da bolje shvatimo potencijalnu budućnost u svjetlu globalnog zatopljenja. Istraživački tim je također pronašao slabije strujanje u periodu koje zovemo malo ledeno doba, između 1600. i 1850.godine.
Malo ledeno doba zbilo se između 1300. i 1850. godine. Postojale su dvije faze, prva koja je počela 1290.godine i nastavila se do kasne 1400. Zatim nastupa lagano topliji period, nakon kojega se stanje značajno pogoršalo, i nastupio je najhladniji period između 1645. I 1715.godine. Tijekom faze malog ledenog doba postoje indikacije da su prosječne zimske temperature u Europi i Sjevernoj Americi bile 2 stupnja niže nego danas. Baltičko se more smrzlo kao i puno rijeka i jezera Europe. Zime su bile jako hladne, ljeta svježa i kišna. Ovakvi vremenski uvjeti doveli su do pada prinosa usjeva, gladi i pada populacije zbog siromaštva i gladi.
Ponavlja li se malo ledeno doba?
Iako se ovo ne proglašava trendom ovog stoljeća, sjevernoatlantska struja bi mogla signalizirati da se radi o periodu karakteriziranom slabijim strujanjem oceana što smanjuje dotok topline Europi i pridonosi niskim temepraturama. “Da bismo bili sigurni ponavlja li se malo ledeno doba, jer instrumentalna mjerenja prošlosti više nisu moguća, moramo provesti više analiza kako bismo potvrdili ovu pretpostavku”, kaže dr. Not. Studija je objavljena u prestižnom časopisu Geophysical Research Letters.
Za procjenu temperatura u prošlosti, znanstvenici su koristili mikrofosile nađene u sedimentnoj jezgri. Sedimentna jezgra koristila se i u Laurentijevom kanalu, na obalama Kanade gdje se sreću dvije važne struje. Snaga struja kontrolira temeperaturu vode što podrazumijeva da je temperatura rekonstruirana iz ove jezgre indikativna za Sjevernoatlantsku cirkulaciju.