Nova tehnologija otkrila je tajnu korespondenciju Marie Antoinette i njenog ljubavnika, švedskog grofa

“Neću završiti pismo, a da Vam ne kažem da Vas ludo volim i da ne mogu biti niti trenutka bez Vas i da Vas obožavam”. Ovim riječima kraljica Francuske Marie Antoinette završila je pismo intimnom prijatelju i kako se šuškalo, ljubavniku, švedskom grofu Axelu von Fersenu.

Odnos ovog navodnog para zahtijevao je veliku diskreciju: pisma su razmjenjivana dok su revolucionari držali kraljevsku obitelj u kućnome pritvoru, u palači Tuileries u Parizu, između lipnja 1791. I kolovoza 1792. godine, a Fersen je boravio u inozemstvu. I Fersen i kraljica potezali su veze, političke i rodbinske, da bi se spasila dinastija Bourbon ili barem kraljevski životi.

Puno rečenica u pismu cenzurirano je od strane nepoznatoga cenzora. Precrtane su tamnom tintom, u nastojanju da se sakriju od povijesti. Tako je i ostalo kroz dva stoljeća, sve do sada, otkriva Smithsonian. Anne Michelin, kemičarka u Francuskom nacionalnom prirodoslovnom muzeju i njezine kolege upotrijebili su staromodan način u kombinaciji s novim tehnikama da otkriju različite sastave boja kako bi se dokučili uklonjeni dijelovi ove prepiske.

Prepiska s grofom u najtežim trenucima

Čini se da je misteriozni cenzor bio sam grof Fersen jer se pokazalo da je tinta koja je korištena u pismu i ona za zatamnjivanje dijelova ista. Studija, objavljena jučer u Science Advances, pokazuje i metodologiju koja može vratiti brojne povijesne prepiske, a mogla bi pomoći i kod analize fosilnih ostataka.

Zatočenje kraljevske obitelji je uslijedilo poslije neuspjelog pokušaja bijega iz Pariza kojim je velikim dijelom upravljao Fersen. Kraljevska obitelj se nadala da će okupiti pristalice u ruralnoj Francuskoj i preuzeti vlast od revolucionara; umjesto toga, uhvaćeni su i optuženi za izdaju. U tom razdoblju, dok je bila pod jakom stražom, Marie Antoinette vodila je prepisku sa Fersenom.

Pisma su dostavljali posrednici, a dijelovi pisama bili su pisani nevidljivom tintom i imali su kodove koji su tražili komplicirano dešifriranje. Nakon što je otkrivena njegova uloga u neuspjelom pokušaju kraljevskog bijega, Fersen je pobjegao iz Francuske. U Bruxellesu, Beču i drugdje očajnički je lobirao kako bi utjecao na strane sile da kraljevsku obitelj vrati na prijestolje. Takve političke intrige, koje se spominju u pismima revolucionari bi smatrali ozbiljnim zločinom koji zaslužuje smrtnu kaznu i trebalo ih je prikriti.

Uništena privatna pisma kraljice

Drugi dijelovi pisama imali su drugačiji razlog skrivanja. Oni dokazuju vrlo osobnu prepisku između francuske kraljice i čovjeka koji joj nije bio muž. Mnoga su pisma kraljice Marie Antoinette u tom razdoblju uništena. Fersen je neka zadržao kao i kopije pisama koja joj je slao. Pisma su čuvana kroz nekoliko generacija njegove obitelji dok ih 1982.godine nije kupio Francuski povijesni arhiv.

“Redigirani odlomci najintimniji su odlomci prepiske” objašnjava Michelin. Fersen je smatrao da je pametno izbrisati neke od privatnijih iskaza ljubavi, kao ljubljeni, nježni prijatelju i obožavam. Prepisku je zadržao, vjerojatno iz sentimentalnih razloga ili političke strategije, štiteći pri tom kraljičinu, a možda i svoju čast.

Stručnjaci misle da je uklonio ono što je bilo najkompromitiranije, ali proces nije dovršio u svim pismima. O prirodi posebnog odnosa Marie Antoinette i Fersena raspravlja se više od dva stoljeća. Neki odlomci u pismima protumačeni su kao dokaz da je par imao fizičku vezu.

Postupak otkrivanja redigiranih dijelova

“Možda nikada nećemo biti sigurni koliko je njihov odnos daleko otišao. Po mome mišljenju nije ni važno da li je njihova ljubav konzumirana” kaže povjesničar Roland Schchter. “Čak i ako jest, oni su i dalje živjeli frustrirani što se ne mogu vidjeti i tjeskobe jer su oboje bili u opasnosti. Ova ljubavna priča nema sretan kraj.”

Da bi ušli u kemijski sastav tinte stručnjaci su koristili rentgensku fluorescentnu spektroskopiju. Ovaj postupak za oporavak redigiranih dijelova mogao bi postati jako tražen. Arhive cijelog svijeta prepune su dokumenata u kojima se mogu otkriti pomno redigirani dijelovi. Tehnika je korištena i za uranjanje ispod slika da se otkrije temeljni crtež.