Nove studije proučavaju potencijalnu ulogu virusa herpesa u nastanku Alzheimera
Virusi se pojavljuju u djetinjstvu pa godinama spavaju i zatim se opet aktiviraju u doba bolesti ili stresa
Unatoč desetljećima istraživanja, znanstvenici su vrlo skromno napredovali oko Alzheimerove bolesti, jednog od oblika demencije. Ali moguće je da su nedavno otkrili nešto više. Palm Belluck u The New York Timesu piše o dvama novim studijama o dvije vrste virusa herpesa i njihovom utjecaju na nastanak Alzheimera.
Istraživački tim je načinio kompjuterski model koji označava gene koji su pogođeni ili aktivirani progresijom Alzheimera. Primijetili su da je puno gena koji su kliknuli zbog Alzheimerove bolesti, geni koji se aktiviraju i kada se tijelo bori s virusom herpesa.
Našli viruse herpesa kod oboljelih
Maggie Fox iz NBC-ja javlja da su znanstvenici zatim gledali DNK i RNK sekvence prikupljene od 622 mozga pogođena bolešću i 322 mozga ljudi koji nemaju bolest, te utvrdili da se dva virusa herpesa HHV-6A i HHV-7 nalaze u mozgovima ljudi koji su umrli od Alzheimerove bolesti i da progresivniji Alzheimer pokazuje više znakova virusa.
Ove vrste herpesa u djetinjstvu uzrokuju lagane bolesti roseolu ili trodnevnu bolest. Virusi obično spavaju, ali se mogu ponovno aktivirati u doba bolesti ili stresa. Istraživanje je objavljeno u časopisu Neuron. Studija je bez sumnje dokaz da virus uzrokuje Alzheimerovu bolest. Moguće je da virus pogoršava simptome bolesti.
Zbog herpesa se stvara plak u mozgu
Kako bolest napreduje, virusi se mogu probuditi, izazvati imunološku reakciju i dovesti do formiranja plaka u mozgu koji se vidi kod Alzheimera. “Ovi su virusi moguće značajni čimbenici u pokretanju imunološkog sustava kod Alzheimera”, kaže Joel Dudley s Ichan School of Medicine i stariji autor studije. Leah Rosenbaum iz Science Newsa kaže da postoji više nedavnih studija koje podupiru ovu teoriju.
Uskoro će izaći studija u Neuronu u kojoj su znanstvenici izlagali miševe i njihove moždane stanice dotičnim virusima herpesa. Izloženost virusu dovela je do reakcije u kojoj nastaju proteinska vlakna amiloidi koji uzrokuju stvaranje plaka kod Alzheimera, u pokušaju da , možda, onemoguće viruse kao dio imunološke reakcije.
Ipak, potrebno je još mnogo studija
Unatoč ovim studijama, Lennart Mucke, direktor Gladstone instituta iz San Francisca kazao je Bellucku “da iako je studija impresivna, ovi virusi možda nemaju veze s nastankom Alzheimera. Znanstvenici su i prije išli ovim putem. Puno je špekulacija i tvrdnji da infekcije doprinose razvoju Alzheimera”, kaže, “ali niti jedna od njih se nije održala nakon rigorozne evaluacije efekta uzrok-posljedica.”
Što god bilo točno, nove studije čine nekoć kontroverznu ideju da je virus uključen u nastanak Alzheimera vrijednom proučavanja. To vjerojatno neće biti kraj priče. Neuroznanstvenici iz udruge za Alzheimer Keith Fargo, koji nisu sudjelovali u istraživanju, poručili su Rosenbaum da u ovoj bolesti sudjeluje puno genetskih faktora, a potrebno je još studija da bi se shvatilo kako imunološke reakcije, genetika i drugi čimbenici utječu na progresiju bolesti.