Novi neshvatljiv potez ministrice. Opet unosi kaos, ni prema jednom propisu djeca još ne moraju u školu

Iz zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje danas su se oglasili priopćenjem u kojem govore da njihove osnovne škole ne trebaju slušati “usmene naputke ministrice Divjak” o povratku učenika u škole. Sutra je, naime, zadnji dan emitiranja Škole na Trećem pa je ministrica Blaženka Divjak još jučer rekla da “svi učenici trebaju biti u školi”, da više “nema razloga da učenici budu kod kuće” i da će vrijediti regulativa kao “u normalnoj situaciji” što se tiče izostanaka učenika.

To znači da će roditelji, koji odluče ostaviti dijete kod kuće, moći opravdati izostanak do tri dana, nakon čega je nužna liječnička ispričnica. Gradski pročelnik za obrazovanje Ivica Lovrić tvrdi da ministričina usmena poruka o tome da svi učenici trebaju biti u školi nije usuglašena s cijelim nizom propisa i dokumenata koji su još uvijek na snazi. Referira se, pritom, na Odluku Vlade s početka svibnja, upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i preporuke samog Ministarstva. Ističe, nigdje u ovim važećim dokumentima ne stoji da je povratak u škole obvezan.

Na snazi odluka Vlade kojom je moguća nastava na daljinu

Lovrić nam je danas poručio da “niti ovoga puta nije izostala nejasna i zbunjujuća komunikacija” iz Ministarstva. Provjerili smo sve dokumente na koje se poziva u priopćenju. Važeća Odluka Vlade RH o načinu izvođenja nastave u osnovnim i srednjim školama propisuje da se za učenike razredne nastave (od 1. do 4. razreda) nastava provodi mješovitim modelom, odnosno dijelom u školi, a dijelom na daljinu.

To u praksi znači da se djeci koju roditelji ne žele poslati u školu, osigurava zakonom propisano osnovnoškolsko obrazovanje, samo u udaljenoj varijanti. Ukidanjem Škole na Trećem svakako se potiče roditelje da pošalju djecu u školu, no na snazi je odluka Vlade kojom je učenicima razredne nastave omogućen mješoviti model.

Odluka Vlade o kojoj pišemo donesena je 7. svibnja; ona od tada ni na koji način nije promijenjena. Provjerili smo sva izdanja Narodnih novina od 7. svibnja i nismo mogli pronaći novu odluku kojom bi se promijenila ona od 7. svibnja. Tijekom dana smo upitali Ministarstvo obrazovanja hoće li, na tragu izjava ministrice Divjak o tome da sva djeca moraju biti u školi, mijenjati odluku Vlade i propisati učenicima razredne nastave povratak u škole. Kažu da to nije predviđeno “jer neki učenici i dalje iz objektivnih razloga kao što su posljedice potresa ne mogu biti u svojim školama”.

Ni HZJZ ni MZO nigdje ne propisuju povratak

Učitelji će s takvom djecom, dodaju, i dalje biti u komunikaciji na daljinu. Kako se Lovrić u današnjem priopćenju poziva i na važeće upute HZJZ-a, kao i na preporuke resornog Ministarstva vezane za nastavu, provjerili smo i što piše u njima. Niti u uputama HZJZ-a niti u preporukama Ministarstva nigdje eksplicitno ne stoji da se učenici razredne nastave u nekom trenutku moraju vratiti u školu na nastavu. Upute HZJZ-a tek govore da se rad u školama “uz poštovanje ovih uputa smatra jednako sigurnim za djecu i zaposlenike kao i rad od kuće odnosno ostanak kod kuće”.

Preporuke Ministarstva koje se primjenjuju od 25. svibnja sadrže tek rečenicu kojom se oslanjaju na epidemiologe (“epidemiolozi su napisali da su škole sigurne”) i konstataciju da “svi roditelji mogu poslati učenike razredne nastave u školu”. Ovdje je i objašnjenje da će oni roditelji koji imaju “objektivne ili subjektivne razloge” djecu moći uključiti naknadno. Ukratko, niti jedan od ovih dokumenata, primarno Odluka Vlade, ne propisuju obavezan povratak učenika razredne nastave u škole.

‘Učenici imaju pravo na mješovit model’

Na to nam ukazuje i Đorđe Gardašević, docent s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Formalno je, ističe, još uvijek na snazi odluka Vlade donesena 7. svibnja koja omogućava mješoviti model – i nastavu na daljinu i nastavu u školu. Dodaje i kako je istom odlukom Ministarstvo zaduženo za koordinaciju poslova oko izvođenja nastave, a ravnatelji za pridržavanje preporuka Ministarstva oko mješovitog modela nastave.

“Po mojem pravnom shvaćanju, iz ovoga proizlazi da dok god je na snazi ta Odluka Vlade, učenici razredne nastave imaju pravo na mješoviti model nastave. Stoga bi zaista, ako se ocjenjuje da su opći epidemiološki uvjeti povoljni, pravilan put za eventualno ukidanje tog mješovitog modela bilo donošenje nove odluke od strane Vlade u cjelini, a ne od strane Ministarstva”, objašnjava Gardašević. Dodaje kako ima dojam da kod određenog dijela roditelja zaista postoji konfuzija o tome što treba ili ne treba činiti.

Smatra da bi bilo jako dobro kada bismo danas imali konkretne podatke o tome koliko se djece u razrednoj nastavi vratilo u školu, a koliko je ostalo kod kuće, “uz očekivanje da će i dalje imati mješoviti oblik nastave”. “Sasvim je jasno da bi ovdje prikladno bilo da se sve skupa prema djeci komunicira na puno jasniji način”, zaključuje docent Pravnog fakulteta.