Život

Novo istraživanje: divlje svinje svojim kopanjem po zemlji utječu na klimatske promjene

Iskopavanjem korijenja u potrazi za hranom oslobađaju ugljik zarobljen u tlu

Keiler
FOTO: Getty Images/iStockphoto

Divlje svinje mogu se činiti nevinim stanovnicima prirode ali novo istraživanje otkriva da one imaju veći utjecaj na klimatske promjene od emisije milijun automobila, piše Wired. Znanstvenici s australskog Sveučilišta u Queenslandu kažu kako one iskopavanjem korijenja u potrazi za hranom oslobađaju ugljik zarobljen u tlu, izazivajući tako godišnje otpuštanje 4,9 milijuna metričkih tona ugljičnog dioksida širom svijeta. To je ekvivalent emisiji 1,1 milijun automobila.

Međunarodni istraživački tim koristio se modelima i naprednim tehnikama mapiranja kako bi precizno utvrdili klimatsku štetu koju divlje svinje nanose na pet kontinenata. Doktor Christopher O’Brian, vodeći autor studije, upozorava kako bi sve veća populacija divljih svinja na svijetu mogla biti značajna prijetnja za klimu, piše Study Finds.

Divlje svinje su poput traktora

“Divlje svinje su poput traktora koji oru po poljima, prevrćući zemlju kako bi našle hranu”, kaže O’Brian u priopćenju za medije. “Kada tlo uznemiravaju ljudi koji oru zemlju ili kada divlje svinje čupaju korijenje, u atmosferu se ispušta ugljik.”

“Budući da tlo sadrži tri puta više ugljika nego što ga je u atmosferi, čak i mali dio ugljika iz tla može ubrzati klimatske promjene”, kaže autor studije. “Naši modeli pokazuju širok raspon ishoda ali ukazuju na to da divlje svinje trenutno iskorjenjuju površinu od 36.000 do 124.000 kvadratnih kilometara u sredinama gdje nisu domaće.” “To je enormna količina zemljišta, a to ne utječe samo na zdravlje tla i emisiju ugljika nego prijeti i biološkoj raznolikosti i sigurnosti hrane, presudnima za održivi razvoj.”

Treba im ograničiti područje širenja

“Invazivne vrste su naš problem pa moramo prepoznati i preuzeti odgovornost za njihove okolišne i ekološke implikacije. Ako se invazivnim vrstama dozvoli širenje u područja s obilnim ugljikom u tlu, u budućnosti raste rizik od emisije stakleničkih plinova. Divlje svinje su vrlo plodne i nanose veliku štetu, njima je skupo i izazovno upravljati”, upozorava Nicholas Patton, sa Sveučilišta Canterbury na Novome Zelandu.

“Ograničavanje divljih svinja definitivno će zahtijevati suradnju na više jurisdikcija, a naš je rad samo pomoć da se bolje razumije njihov utjecaj na klimatske promjene. U međuvremenu, treba nastaviti nadzirati ekosustave i tlo koje je osjetljivo na invazivne vrste zbog gubitka ugljika”, zaključuje Patton.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu