Ovo je, realno, vijest dana: od Antarktike se odvojio jedan od najvećih ledenjaka u povijesti
Blok leda je veličine 6000 četvornih kilometara
Jedan od najvećih ledenjaka ikad zabilježenih, Larsen C, odvojio se od Antarktike. Procjenjuje se da blok prekriva područje veličine oko 6000 četvornih kilometara. Američki satelit danas je promatrao ledenjak dok se odvajao, no znanstvenici su ga pratili više od desetljeća.
Širenje pukotine ubrzalo se od 2014. godine, a već tada se znalo da će definitivno doći do odvajanja. Europski je radarski sistem također potvrdio pukotinu. Taj sustav, Sentinel, može primijetiti bilo kakve promjene u micanju tog ledenjaka. Radi se vjerojatno o jednom od 10 najvećih ledenjaka ikad zabilježenih.
Što ako dospije u druga mora?
“Ovo je jedna od najvećih ledenih santi svih vremena, i teško je predvidjeti kako će se kretati”, izjavio je Adrian J. Luckman iz Swansea Universityja u Walesu, vodeći istraživač organizacije Project Midas, koja prati događanja na tom području. Luckman ističe mogućnost da ova ledena santa ostane gotovo nepomična duže vrijeme, ali moguće je i da će se raspasti te da će njezini dijelovi dospjeti u toplija mora, što će utjecati na klimu.
“Bez ove ledene sante, ledena masa Antartike ostaje bez više od dvanaest posto svoje površine, a izgled poluotoka od kojeg se odvojila bit će zauvijek promijenjen”, napisali su znanstvenici organizacije Project Midas.
Kako je nastao ledenjak
Najveći zabilježen bio je objekt nazvan B-15. Bio je velik 11.000 kilometara kvadratnih kad se odvojio 2000. godine, a i šest godina kasnije, neki njegovi dijelovi još su prolazili kraj Novog Zelanda.
Sprud Larsen C je velika masa plutajućeg leda kojeg su formirali glečeri koji su se spuštali s istočne strane Antarktičkog poluotoka u ocean. Pri ulasku u vodu, njihovi su se plutajući komadi podizali i spajali i tako stvorili jedan veliki komad.
Ledenjak debljine veće od 200 metara ne bi se trebao kretati brzo. Struje i vjetrovi mogli bi ga gurnuti prema sjeveru Antarktika, gdje bi tada predstavljao opasnost za brodove. Na kretanje santi utječu struje i vjetrovi.
Što će se dalje događati
Zbog mase Antarktike površina vode u blizini kontinenta viša je nego što je u sredini oceana, i to za pola metra. Santa Larson jednostavno će skliznuti niz tu nizbrdicu. No, to će se dogoditi samo u slučaju da donji dio ne zapne za dno oceana. Vode u blizini Antarktike su plitke te postoji šansa da će se santa ukopati.
No, najvjerojatnije će santa na kraju završiti u struji koja okružuje Južni pol te preko nje u južnom Antlantiku. Ipak, za to će joj trebati više godina.