Ono što jedemo utječe na naše raspoloženje puno ozbiljnije nego što mislimo, evo kako točno

Naše misli, raspoloženje i ponašanje su proizvod našeg mozga, fine paukove mreže neuronskih veza i smjese neurokemikalija. Ova mješavina kemijskih tvari podložna je promjenama i ako nije balansirana može uzrokovati dramatične promjene ponašanja. A prehrana ima sa time puno više veze nego što mislimo.

Raspoloženje je proizvod kemijskih tvari u mozgu koje se zovu neurokemikalije. Ovo uključuje neurotransmitere, male molekule živčanih stanica, neurona koje komuniciraju jedna sa drugom. Neurotransmiter važan za raspoloženje je serotonin. Puno je lijekova napravljeno tako da ciljaju sustav mozga povećavajući ili smanjujući razine neurotransmitera. Na primjer, antidepresivi rade na principu da blokiraju raspolaganje serotoninom pa posljedično podižu njegove razine u mozgu.

Serotonin je popularno poznat kao hormon sreće. Proizvode ga neuroni u moždanom deblu. Ovi neuroni povezuju se virtualno sa svakim drugim glavnim područjem mozga pa su efekti serotonina vrlo rašireni. Serotonin utječe na mnoge oblike ponašanja, uključujući raspoloženje (kao sreća i depresija), socijalno ponašanje, apetit, pamćenje, seksualnu želju.

Mozak se ne može nositi s prehranom bez triptofana te taj nedostatak brzo potroši serotonin u mozgu

Serotonin je načinjen od triptofana, osnovne aminokiseline. Tijelo ne može proizvoditi triptofan nego da dobijamo iz hrane koju jedemo. Srećom, triptofana ima u puno hrane mesu, mlijeku, voću i sjemenkama. Postavlja se pitanje ako se količina triptofana u prehrani promijeni, mijenja li se i količina serotonina u mozgu? Vjerujete da je mozak u stanju upravljati svojim resursima, da dnevne promjene u prehrani nemaju utjecaja na osnovni sastav neurotransmitera.

Istina je da prehrana bogata triptofanom ne povećava razinu serotonina u mozgu. Pod normalnim uvjetima, dodatni triptofan natječe se sa drugim aminokiselinama da bi prodro u mozak. Vrlo malo dodatnog triptofana može proći. Obrnuto, događa se drugačije. Mozak se ne može nositi s prehranom bez triptofana i nedostatak će vrlo brzo potrošiti serotonin u mozgu.

Ljudi koji prehranom unose premalo triptofana agresivniji su i lošije su volje

Isto se dešava u mozgu kada je smanjena razina serotonina? Mnoge su studije pokazale da su ljudi koji u prehrani imaju malo ili nimalo triptofana, povećano iritabilni i agresivni, imaju slabije pamćenje i lošije su volje. Na primjer, ljudi koji su patili od depresije i nisu se sasvim oporavili, smanjenje triptofana u prehrani trenutno dovodi do povratka depresije. Efekt je osobito vidljiv kod ljudi koji imaju povišeni genetski rizik depresije. Oni nemaju depresiju, ali se prva epizoda može javiti ako se triptofan smanji u prehrani.

Prehrana siromašna vlaknima i bogata šećerima i zasićenim mastima mijenja vrstu crijevnih bakterija i utječe na raspoloženje

Zadnja istraživanja zaključuju da prehrana siromašna vlaknima i visoka u rafiniranim šećerima i zasićenim mastima utječe na mentalno zdravlje. Ne zna se kako se to događa, ali takva hrana mijenja vrste bakterija u crijevima. A to vjerojatno utječe na raspoloženje. Bakterija, na primjer, može interferirati sa hormonima koji reguliraju što želimo jesti i koliko smo zabrinuti oko nečega. Bakterije vole jesti triptofan iz hrane. Ako su vam crijeva puna bakterija koje vole triptofan, one bi mogle iscrpiti zalihe te aminokiseline.

Jedna nedavna studija našla je da su miševi bez crijevnih bakterija imali veće razine triptofana i više serotonina u mozgu. Kad im je bakterija unešena u crijeva, pale su razine triptofana. Bakterije mogu promijeniti serotonin u mozgu, ali treba znati koje vrste bakterija su tome sudjeluju. Sastav bakterija u crijevima stabilan je od treće godine. Kada promijenimo prehranu, selektivno hranimo neke bakterije čineći ih dominantnijima.

Slično, neke vrste bakterija izgladnjujemo te im broj pada. Većina ovih promjena može se izmijeniti kroz nekoliko dana regularne prehrane. Zdravija prehrana znači i bolje zdravlje. Kakva bi ta prehrana trebala biti i da li je za svakoga ista, je pitanje na koje još nema odgovora. Novi i kritični dio ove slagalice je na koji točno način hrana i bakterije utječu na raspoloženje i ponašanje.