Onu gomilu smeća koja pluta usred Pacifika nastanile su potpuno neočekivane životinje, otkriva nova studija

Svake godine u svjetske oceane uđe 14 tona plastike koja predstavlja veliku prijetnju divljem životu u moru, a najnovija istraživanja ukazuju da bi ovo morsko smeće moglo imati neke nove posljedice za morske životinje.

Znanstvenici su otkrili da su obalna bića i biljke, kao rakovi, anemone i morske alge pronašli način da prežive na otvorenom oceanu kolonizirajući splavi plutajućeg plastičnog otpada. Najveća akumulacija smeća, poznata kao “Veliko pacifičko smeće” funkcionira kao nova vrsta eko sustava, prevozeći morske vrste stotinama milja od njihovog uobičajenog obalnog staništa, na otvoreno more.

Riječ je o 79.000 tona smeća

U studiji, objavljenoj ovog mjeseca u časopisu Nature Communications, znanstvenici otkrivaju da morske vrste poput školjaka, morskih zvijezda i rakova sličnih škampima žive među otpadom koji pluta na pola puta između Kalifornije i Havaja. Čini se da ove vrste uspijevaju na ovome plutajućem smeću unatoč teškim uvjetima na otvorenome oceanu, gdje često ima vrlo malo hrane i skloništa. “To stvara prilike da se biogeografija obalnih vrsta uvelike proširi izvan onoga što smo prije mislili da je moguće”, kazala je Linsey Haram, koautorica studije.

Veliko pacifičko smeće teško je uočiti golim okom, većina su sitni fragmenti plastike koji su prikupljeni oceanskim strujama zvanim vrtlozima. Ostali dijelovi splavi smeća čine predmeti koji se lakše vide – plutače, ribarske mreže, čak i ribarska plovila. Procjenjuje se da je ovo plastično smeće najveća akumulacija morskoga smeća, s procijenjenih 79.000 metričkih tona otpada i da brzo raste.

Tražeći znakove života u plastici izvučenoj s toga mjesta, autori studije su pronašli više od 40 vrsta organizama, poput mekušaca, morskih kukaca i rakova, na 90 posto ostataka plastike koje su proučavali. Gotovo kao da se pojavio novi otok, piše NBC News.

Za očekivati je da će se povećati količina smeća

Znanstvenici su zabrinuti da bi plastične splavi mogle pomoći vrstama da se prevezu na nova područja. Znalo se da morski otpad prirodnog porijekla, kao drveni trupci i morske alge, može ugostiti obalne organizme ali takve splavi imaju kratak životni vijek u usporedbi s onima od plastike, piše Popular Science.

Još nema odgovora na pitanje kako bi se plastično smeće moglo natjecati s autohtonom florom i faunom otvorenog oceana koja već živi na prirodnim plutajućim ostacima. Autori su zaključili da će splavi otpadne plastike na otvorenome oceanu, naseljene obalnim vrstama živih organizama vjerojatno postati sve češće kako se onečišćenje mora plastikom nastavlja. Za sada, ekološki utjecaji se još ne znaju. Za očekivati je da ćemo vidjeti sve više plastike nasred oceana, a na njoj sve više obalnih vrsta živih organizama