Ova video simulacija objašnjava zašto se u nekim gradovima dugo ljuljalo od petrinjskog potresa

Na Facebook stranici Geofizika uživo objavljena je simulacija potresne trešnje za vrijeme petrinjskog potresa 29. prosinca.

Simulaciju je, u sklopu istraživačkog rada, napravila doktorandica Helena Latečki pod vodstvom doc. dr. sc. Josipa Stipčevića s PMF-a i u suradnji s dr. sc. Irene Molinari s Nacionalnog Instituta za geofiziku i vulkanologiju iz Italije.

 

Utjecaj strukture tla na potresne valove

Rezultati istraživačkog rada su preliminarni, ali pokazuju koliko struktura tla utječe na kompleksnost rasprostiranja potresnih valova i efekte pojačanja i produljenja trešnje.

“Tako, primjerice, u dolinama valovi ostaju zarobljeni u mekšim sedimentnim naslagama, između površine i čvrste stijenske mase u podlozi. Uslijed toga dolazi do produljenja trajanja trešnje i povećanja amplitude valova (npr. Zagreb se tresao nešto dulje od minute!)”, objašnjeno je u objavi.

“S druge strane, u gorskim područjima, gdje stijene većih brzina dolaze do površine, može se vidjeti brzi prolazak valne fronte te slabija i kraća trešnja. Zanimljivo je uočiti da na nekim dijelovima dolazi do kanaliziranja valova (npr. Zaprešić) te se time također povećava intenzitet potresa iako je područje relativno daleko od epicentra”, objavili su sa stranice Geofizika uživo.

Što je pojednostavljeni točkasti model?

Za simulaciju je korišten novi 3D model brzina i gustoća za područje središnje Hrvatske te pojednostavljeni točkasti model izvora potresa, objašnjavaju stručnjaci. Doktorandica Latečki objasnila nam je što to znači.

“Model Zemlje i mehanizam potresa jedan su od nužnih ulaznih podataka da bi uopće proveli račun i napravili simulaciju koja ima smisla. Žarišnim mehanizmom tj. mehanizmom izvora potresa opisuje se polje deformacija koje stvara seizmičke valove koji se dalje šire kroz Zemlju. Za predodžbu žarišnog mehanizma mogu se koristiti različiti modeli, a mi smo za početak napravili simulaciju koristeći onaj u kojem je izvor predočen točkom”, objašnjava Latečki.

Dodaje i kako je za definiranje kompleksnijih modela, u kojima se izvor potresa ne predočava samo točkom, potrebno više vremena i to tek planiraju napraviti. Zato i stoji kako su ovi rezultati preliminarni.

Što je 3D model?

Za izradu simulacije korišten je i 3D model brzina i gustoća za područje središnje Hrvatske. “Što se tiče modela Zemlje, opet, da bi se izračunalo polje brzina gibanja tla, potrebno je raspolagati s informacijama o sredstvu kroz koje se seizmički valovi šire. Mi smo napravili novi model na temelju raznih istraživanja strukture ovog područja, u svrhu provedbe daljnjeg računa same simulacije, opet da bi konačni rezultati bili što sličniji stvarnom opažanju”, objašnjava Latečki.

“Za simulaciju su potrebne vrijednosti brzina gibanja seizmičkih valova kroz sredstvo, te gustoća istog”, dodaje. Upravo zbog toga uspjeli su predočiti kako su se potresni valovi kretali kroz različite vrste tla.