Ovo je 10 trenutno najluđih optičkih iluzija na svijetu i objašnjenja kako uspijevaju zbuniti na milijune ljudi

Mozak se smatra najkompleksnijom strukturom u povijesti evolucije, no unatoč tome lako ga je zavarati. Moramo priznati da smo nebrojeno mnogo puta pali na razne optičke iluzije, a neke od njih, poput famozne crno-plave ili zlatno-plave haljine, podijelile su ljude.

Neke od njih su tek sada došle pod povećalo znanstvenika koji pokušavaju shvatiti na koji način te varke djeluju na naša nesavršena osjetila.

Glavni je cilj saznati kako mozak i oči zajedno djeluju u shvaćanju svijeta oko nas, a kako bismo što detaljnije dobili uvid u našu percepciju, Business Insider izdvojio je neke od najluđih optičkih iluzija trenutno na svijetu.

1. Iluzija perifernog kretanja

Iako vidimo krugove koji se okreću, radi se o slici koja je u potpunosti statična. Radi se o iluziji perifernog kretanja, koja na naš mozak djeluje kao i bilo koja druga iluzija kretanja.

Ljudski mozak procesira informacije na jednostavnoj bazi. Kada pomičemo oči slijeva nadesno, mi vidimo vizualne tragove u oba smjera u našem perifernom pogledu. Naš mozak procesira dio po dio slike.

Zbog toga što naš mozak procesira elemente koji su u jakom kontrastu, odmicanje u mentalnom očitavanju vremena stvara dojam pokreta. U istraživanju iz 2012. godine, znanstvenici na neurološkom institutu Barrow iz Phoenixa u Arizoni, otkrili su kako ispitanici koji su gledali u sliku vide prividno kretanje kada se njihove oči pomiču. Kada su ispitanici mirno gledali u jednu točku, kretanje je nestalo.

2. Amesova soba

Amesova soba je djelo američkog oftamologa Adelberta Amesa Jr., a on ju je kreirao 1934. godine. Soba se poigrava s našom perspektivom. Svaka soba je četverokutnog ili pravokutnog oblika i nasuprotni zidovi su paralelni. Amesova soba ima oblik trapeza. Lijevi kut je udaljeniji od kamera nego udaljeni desni kut. Kada čovjek šeta kroz sobu on raste, dok se u stvarnosti on samo približava kameri.

3. Hibridna slika

Što više gledamo u sliku, umjesto Marilyn Monroe vidimo Alberta Einsteina. Radi se o primjeru hibridne slike od kojih se jedna nalazi na vrhu druge. U ovom slučaju vidimo i Marilyn Monroe i Alberta Einsteina. Trik je u tome što je slika Einsteina detaljnija od slike Monroe.

Što je objekt dalje od nas on je mutniji. Naš mozak procesira mutnu sliku Marilyn Monroe kada je objekt manji i udaljeniji, ali kada se on približava naše oči i mozak prepoznaju detaljniju sliku Einsteina.

4. Geometrijska optička iluzija

Ova iluzija je samo jedna od mnogih geometrijskih optičkih iluzija u kojima naš mozak radi grešku u najosnovnijem zadatku: prepoznavanju ravnih linija. Jedino što se mijenja na fotografiji su dodatne dijagonalne linije. Gornji geometrijski lik na slici nije nagnut u desno kako mi to vidimo.

Ne postoji objašnjenje zbog čega naš mozak tako vidi ovu fotografiju. Jedan od mogućih razloga može biti teorija koju je znanstvenik Mark Changizi, sa politehničkog instituta Rensselaer u New Yorku, predložio 2008. godine.

On sugerira kako u 0.1 sekundi koja je potrebna našem mozgu da procesira svijetlo koje pogađa naše mrežnice, ljudi predvide ono što misle da bi trebali vidjeti. Ova teorija ne objašnjava zašto percipiramo kosinu kada se pojave dijagonalne linije, ali teorija objašnjava drugu geometrijsku iluziju koja se zove Heringova iluzija.

5. Iluzija zmaja

Ovu iluziju je originalno dizajnirao američki mađioničar i pisac Jerry Andrus, i radi se genijalnoj iluziji. Za nju nije potrebna hologramska tehnika ili kamera.

Radi se o optičkoj iluziji koja je slična Aemsovoj sobi, a ona se poigrava našom percepcijom zbog čega nam izgleda kao da nas zmajeva glava prati. Znanstveni pisac Slatea, Phil Plait, objasnio je ovu iluziju za Bad Astronomy. Bez obzira na našu percepciju, lice zmaja je izvrnuto zbog čega nam ono izgleda kao da gleda unatrag.

Njegovo desno oko je dalje od nas nego lijevo oko, i ova inverzija zbunjuje naš mozak zbog čega mislimo da zmaj cijelo vrijeme gleda u nas. Ovu iluziju možemo vrlo jednostavno i sami napraviti, a na internetu postoji mnoštvo instrukcija za to.

6. Iluzija nijansi sive

1995. godine, profesor s MIT-a, Edward Adelson, dokazao je sa iluzijom provjera sjena da je ljudski mozak lako zavarati kada se od nas traži određivanje prave boje bilo čega u sjeni.

Njegov eksperiment sugerira da ljudski mozak teško percipira blage promijene u nijansama iste boje, poput sive. Mozak je prislljen pogoditi ili interpretirati boju koju mislimo da vidimo, ili želimo vidjeti.

7. Povratna slika

Ako dovoljno dugo gledamo u ovu optičku iluziju primijetiti ćemo kako žena mijenja smjer kretanja i nogu na kojoj stoji. Ovu optičku iluziju napravio je 2003. web dizajner Nobuyuki Kayahara. Ako vidite žensku osobu kako se vrti u smjeru kazaljke na satu i stoji na lijevoj nozi, onda niste jedini. U internet anketi provedenoj na 1.600 ispitanika, dvije trećine njih kaže kako se ona vrti u smjeru kazaljke na satu.

Zbog toga što vidimo figuru kako se vrti u oba smjera, ova iluzija se zove povratnom iluzijom, a takva najpopularnija iluzija je Neckeorva kocka. Ono što ovu iluziju čini mogućom je figura u pokretu koja je u potpunosti crne boje, i ne nudi nam nikakav osjećaj dubine na slici. Obje ruke i noge izgledaju kao da prolaze kroz njeno tijelo, zbog čega je određen smjer kretanja dvosmislen.

Neki ljudi teže vide promjenu smjera od ostalih. Jedan od načina da se vidi promjena je da figuru ne gledamo direktno kako bi je mogli vidjeti samo našim perifernim vidom.

8. Haljina

Iluzija haljine je ove godine doslovno podijelila internet, a pojavila se na Tumbleru prošle godine. Haljina je crne i plave boje, ali mnogi percipiraju kako je ona zlatne i bijele boje.

Radi se o još jednom primjeru povratne slike gdje neki ljudi vide haljinu u oba seta boja, a neki mogu vidjeti samo jedan set boja. Ova optička iluzija je jedinstvena jer se radi o jedinoj poznatoj povratnoj slici u boji, a za nju postoji pravo rješenje koje ne postoji za figuru u pokretu.

Neurolozi pokušavaju shvatiti pozadinu ovog fenomena. Dosada je objavljeno nekoliko radova o ovoj iluziji.

9. Iluzija radoznale mačke

Ova optička iluzija je ovog travnja nametala samo jedno pitanje: ide li mačka prema dolje ili prema gore? Pravog odgovora nema jer postoje argumenti za obje tvrdnje. Kako bi odgovorili na pitanje, ljudi koriste percepciju uma koja je građena našim životnim iskustvom po pitanju stepenica. Ljudi su istraživali tamne mrlje zrnate slike kako bi putem sjene odredili položaj tijela mačke.

Megan Willer s Bussines Insidera detaljno je objasnila i argumentirala zbog čega mačka ide niz stepenice.

10. Iluzija plosnatog mjeseca

Radi se o stvarnoj fotografiji tijekom punog mjeseca 2012. godine, a zabilježili su je astronauti Međunarodne svemirske stanice (ISS). Radi se o drugačijoj optičkoj iluziji za koju nije zaslužna percepcija našeg mozga. Za ovu iluziju zaslužno je svijetlo koje dolazi do kamere.

Kada su mjesec i ISS na suprotnoj strani zemlje, sunčane zrake koje se odbijaju s mjeseca i putuju prema ISS-u, prvo prolaze kroz Zemljinu atmosferu. Tijekom putovanja, svijetlo ima interakciju s česticama u atmosferi koje lome svijetlo, a slično se događa kada voda lomi zrake svjetlosti zbog čega nam sve u njoj izgleda veće.

Svijetlo sa gornje polovice mjeseca putuje kroz atmosferu manje od donje polovice koja je fizički savijena prema gore i zbog toga mjesec izgleda plosnato.