Ovo je fora: znanstvenici su odgovorili na hrpu pitanja u stilu ‘možemo li od-kuhati jaje, zašto ribe smrde…’

BuzzFeed Science potrudio se dati odgovore na zanimljiva pitanja svojih čitatelja

ZADNJA IZMJENA: pro 27, 2017
Foto: Josh Tasman/Flickr

BuzzFeed Science potrudio se pronaći odgovor na zanimljiva pitanja svojih čitatelja i ta nam se tema učinila zgodna za prenijeti.

Recimo, možda bi vas mogao zainteresirati odgovor na pitanje zašto riba ima tako jak miris ili pak, prigodno, zašto je loše miješati alkoholna pića. Ili zašto nam je nezdrava hrana ukusnija od zdrave.

1. Što hranu čini ljutom?

Vrućina i pečenje koje osjećate kad jedete jako začinjenu hranu stiže od kemikalije kapsaicin iz ljute papričice. Kapsaicin pokreće osjet za bol na jeziku koji u mozak šalju signale o temperaturi. Ništa na našem jeziku fizički nije vruće, ali za mozak koji prima signale od receptora po cijelom tijelu nema razlike.

2. Zašto za neke ljude korijander ima okus sapuna?

Za neke, ne za sve, sklonost korijanderu je nasljedna. To objašnjava zašto ljudi određenog porijekla manje osjećaju da korijander ima okus sapuna. Znanstvenici znaju da gen OR6A2 pomaže receptoru koji osjeća grupu kemijskih tvari zvane aldehidi. Aldehida ima u sapunu.

3. Zašto riba ima tako jak miris?

Miris ribe stiže od kemikalije trimetilami koja uzrokuje i loš zadah te vaginalni miris. Riba i druga morska stvorenja imaju puno te kemijske tvari jer im pomaže da snize točku smrzavanja tjelesnih tekućina. Pojavljuje se svugdje u prirodi gdje se biljke ili životinje dekompostiraju.

4. Zašto se tijekom godina mijenja sklonost prema nekoj hrani?

Kako starimo smanjuje se broj osjetilnih stanica, kazao je dr. Scott P. Stringer. Većina osjeta za hranu dolazi njuhom. Kada smo stariji, ovi nosni receptori pomalo odumiru i teško ih je nadomjestiti. Rezultat toga je da ljudi postanu manje osjetljivi na mirise pa naginju hrani koja ima intenzivniji miris.

5. Zašto se jaje kuhanjem stvrdne?

Jaje se sastoji od molekula globularnih proteina. Kada nisu izloženi toplini ili molekulama zraka, slabe kemijske veze drže ih zajedno u kompaktnim kuglama. Kuhanjem, veze slabe i molekule se zapletu. Nije došlo do kemijske promjene nego su se molekule zaplele, postale tvrde i neprozirne.

6. Možemo li od-kuhati jaje?

Tehnički, mogli bismo ali u stvarnosti, ipak ne. Znanstvenici su našli način da otpletu kemijske tvari u kuhanom jaju, ali proces bi dodao kemikalije koje nisu jestive. BuzzFeed Science smatra, u ovom trenutku, da se jednom skuhano jaje ne može ponovno učiniti sirovim.

7. Kako nastaje grožđe bez sjemenki?

Grožđe bez sjemenki rezultat je kloniranja i ono raste bez stvaranja sjemeki ili je grožđe selektivno izabrano tijekom vremena pa raste s vrlo malo sjemenki. Za razliku od životinja, puno biljaka je lako klonirati jer se razmnožavaju aseksualno. Tkivo biljke sposobno je, pod određenim uvjetima, proizvesti identičnu verziju same sebe.

8. Tko su bili prvi ljudi koji su kušali sir?

Postoje jasni dokazi da su ljudi muzli životinje i procesuirali mlijeko na Srednjem Istoku još 7000 prije Krista. Nađene su posude koje su korištene za pretvaranje mlijeka u jogurt i sir, s ostacima mlijeka na njima.

9. Zašto puštamo vjetrove kad jedemo grah?

Slatkoća graha dolazi od oliosaharida s kojima naš probavni sustav ne zna što bi. Šećeri samo prođu nepromijenjeni i takvi stižu u debelo crijevo. Tu ih preuzmu bakterije. Bakterije razgrađuju šećere, a kao nusproizvod nastaje mnoštvo sumpora i metana.

10. Zašto nakon šparoga urin ima čudan miris?

Asparagična kiselina je kemikalija koja se nalazi samo u šparogama. Razgrađuje se u urinu, formira sumporne komponente koji imaju vrlo težak miris.

11. Zašto nam se koji puta smrzne mozak, a koji put ne?

“Smrzavanje” mozga se ne razumije u potpunosti ali jedno objašnjenje stručnjaka za glavobolje kaže da se tijelo, reagirajući na hladnoću, pokušava svim silama zagrijati pa šalje više tople krvi u to područje. Promjene u krvotoku i sužavanje krvnih žila mogu uzrokovati bol.

Činjenica da nećete uvijek imati glavobolju ovisi o temperaturi okoliša. Grupa znanstvenika testirala se i utvrdila da su mogli pokrenuti glavobolju hladnom čašom vode tijekom ljeta ali im to zimi nije polazilo za rukom.

12. Zašto alkohol utječe na funkcioniranje mozga?

Kemijski, ima nekoliko glavnih stvari koje pomažu da se to desi. Alkohol remeti rad određenog neurotransmitera, GABA, pa se pojačava učinak alkohola. GABA pomaže organiziranju i razlikovanju misli i može promicati osjećaj mirnoće. Drugo, alkohol blokira neurotransmiter glutamat.

Glutamat je iznimno važna kemikalija u mozgu, koja pomaže boljem pamćenju i učenju. Ne treba ni reći da je procesorska snaga mozga prilično smanjena kad je blokirano puno glutamata. Alkohol potiče ubrzanost lučenja serotonina i dopamina.

13. Kako sir s plijesnima izaziva glavobolju?

Takvi sirevi sadrže kemikaliju tiramin, kaže David Buchholz s John Hopkinsa. Nisu svi taj slučaj ali veliki broj ljudi zna biti osjetljivo na ovu kemikaliju i reagira glavoboljom.

14. Zašto je loše miješati alkoholna pića?

Radi se o sadržaju alkohola i redoslijedu kojim pijemo. Ako pijemo prvo nešto s manje alkohola, naučimo se na niži postotak alkohola. Kada krenemo na nešto jače, ostajemo naučeni na prijašnju nisku stopu alkohola. Rezultat je da nam može postati mučno.

15. Je li važno stiže li šećer od jabuke ili slatkiša?

Da, važno je kaže dr Holly Lofton, direktorica na NYU. Šećer bez vlakana ili proteina izaziva brzo povišenje glukoze. To znači da je vrijednost šećera u krvi brzo narasla i tijelo poludi pa luči više inzulina da se riješi dodatnog šećera. Ova inzulinska reakcija izaziva deponiranje masti.

16. Zašto trebamo slatko kada smo tužni, ali i cijelo vrijeme?

Prema dr. Lofton, konzumacija slatkoga izaziva lučenje serotonina, hormona dobre volje. Serotonin ima veliku ulogu u reguliranju našeg raspoloženja. Ako smo tužni i tijelo zna da su ugljikohidrati dobar način da brzo popravimo raspoloženje.

17. Zašto je nezdrava hrana finija od zdrave?

Evolucijski, konzumacija kalorijama bogate hrane povećava šanse za preživljavanje. Danas, kalorije su lako dostupne i u potrazi za hranom ne trošimo ih puno. A naše evolucijsko programiranje kaže nam da zgrabimo hranu čim smo u prilici.

Eva Benedik
Telegram autor
1914 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program