Nekad je nužno odabrati stranu

Ovo je sedam popularnih mitova o hrani koje je znanost prilično uništila

Mikrovalna ne ubija nutrijente, bijelo povrće je zdravo kao i zeleno te još neke stvari

FOTO: Ronda Nelson/Flickr

Ako na određenom proizvodu piše da sadrži više vrsta žitarica, ne smijemo previše naglo zaključiti da se radi isključivo o onim zdravim i cjelovitim žitaricama.

Dokazano je i da zeleno povrće nije nužno zdravije i kvalitetnije od recimo krumpira, luka ili cvjetače.

Također, stručnjaci tvrde kako mikrovalna pećnica zapravo nije toliko štetna kao što mnogi misle.

Fox News u suradnji s brojnim nutricionistima i drugim stručnjacima donosi sedam mitova o hrani koji zapravo nemaju toliko veze s istinom kao što neki ljudi vole vjerovati.

1. Mit: Proizvodi s više vrsta žitarica sadrže isključivo cjelovita zrna

Treba naučiti razliku između cjelovitih i refiniranih zrna žitarica.
Treba naučiti razliku između cjelovitih i rafiniranih žitarica. Eric Van Dyke/Flickr

Kada je označeno da proizvod sadrži više vrsta žitarica, u njemu se obično ne nalaze cjelovita zrna ili ih ima vrlo malo. Ustvari, takvi su proizvodi puni rafiniranih žitarica. ‘Cjelovito’ znači da su svi dijelovi zrna ostali netaknuti, a takvi proizvodi imaju puno veću nutritivnu vrijednost nego proizvodi koji sadrže refinirana zrna žitarica te su bogati raznim nutrijentima, vlaknima i drugim zdravim sastojcima koji se prirodno nalaze u zrnu žitarice.

U magazinu Journal of Nutrition objavljeni su epidemiološki nalazi istraživanja koji dokazuju kako konzumiranje namirnica s cjelovitim žitaricama može smanjiti rizik od kroničnih bolesti, kao što su dijabetes, rak ili kardiovaskularne bolesti. Također, takve nam namirnice mogu pomoći u održavanju normalne tjelesne težine i poboljšati probavu.
Znanstvenici iz Američkog Instituta za Agrikulturu (USDA) preporučuju da bi zdrava odrasla osoba trebala kozumirati oko 90 grama cjelovitih zrna žitarica dnevno.

2. Mit: Bijelo povrće nema visoku nutritivnu vrijednost

Cvjetača je puna nutrijenata.
Cvjetača je puna nutrijenata. Jen/Flickr

Istina je da bismo, što je više moguće, trebali izbjegavati bijele namirnice kao što su šećer, brašno i sol, ali kad je riječ o povrću bijele boje, stvar je potpuno drugačija. Cvjetača, luk, gljive, repa, pa čak i krumpir zapravo imaju istu količinu nutritivnih vrijednosti kao i ostalo povrće.
Bijelo je povrće ustvari puno vlakana, magnezija, kalija i mnogih drugih vitamina i minerala koji su korisni za zdravlje i stoga ih ne bismo trebali izbjegavati, piše magazin Advances in Nutrition.

3. Mit: Tamna čokolada sadrži više flavonola nego mliječna čokolada

Veći postotak kakaa ne garantira i veću količinu flavonola.
Veći postotak kakaa ne garantira i veću količinu flavonola. Sugata Banerji/Flickr

Tamnu čokoladu smatra se zdravijom od mliječne prvenstveno zato što sadrži više kakaa. Ali to ne znači da sadrži i više flavonola, koji je jedan od glavnih korisnih sastojaka kakaa. Flavonol iz kakaa spada u grupu biljnih nutrijenata koji znanstveno dokazano pomaže u poboljšanju cirkulacije, omogućuje lakši protok krvi u mozak i smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

“Flavonol iz kakaa vrlo se lako može uništiti tijekom prerade”, tvrdi Hagen Schroeter, voditelj nutritivnih istraživanja u kompaniji Mars, Inc, te dodaje kako je najzdravije konzumirati prirodni ekstrakt kakaa, koji sadrži najveću količinu flavonola.

4. Mit: Smanjenje kalorija garantira gubitak kilograma

Ako želimo zdravo mršaviti, trebamo se fokusirati na kvalitetu, a ne kvantitetu hrane.
Ako želimo zdravo mršaviti, trebamo se fokusirati na kvalitetu, a ne kvantitetu hrane. Flaming Food Dieter/Flickr

Ako smanjite broj kalorija koje unosite kroz prehranu možete izgubiti nekoliko kilograma u kratkom roku, ali ako to prakticirate kroz dulji vremenski period moguće je da se izgubljeni kilogrami vrate ili čak povećaju, tvrdi Alyse Levine, nutricionist i pokretač programa za pomoć pri gubitku kilograma ‘Eating Reset’.

Umjesto fokusiranja na unos točno određenog broja kalorija, Levine tvrdi da bismo trebali imati više holistički, odnosno cjelovitiji pristup kada je riječ o zdravom gubitku kilograma. “Postoje tri jednostavna postupka koje preporučujem svima koji žele izgubiti kilograme na dulje staze: Jedite kad ste stvarno i fizički gladni, izaberite onu hranu koja će vas zadovoljiti i prestanite jesti kad ste siti”, kaže Levine.

5. Mit: Dodaci prehrani su uzaludno bacanje novca

Kvalitetni dodaci prehrani mogu biti korisni.
Kvalitetni dodaci prehrani mogu biti korisni. Dave's Picture Gallery/Flickr

“Neki ljudi, kao što su trudnice, osobe kojima nedostaju određeni nutrijenti, osobe koje imaju problema s probavom, vegetarijanci, vegani ili starije osobe trebaju dodatke prehrani kako bi unijeli sastojke koji im zbog određene vrste prehrane nedostaju”, tvrdi Caroline Kaufman, nutricionistica iz Los Angelesa.

Ako se odlučite za uzimanje određenih dodataka, Kaufman preporuča da prije toga potražite savjete liječnika, kako bi vam on mogao preporučiti vrstu dodataka koji vam najbolje odgovaraju s obzirom na vaš način prehrane, povijest bolesti, dob i zdravstveno stanje. Također, potrebno je potražiti što kvalitetnije dodatke prehrani, ako ih već moramo konzumirati.

6. Mit: Zagrijavanje hrane u mikrovalnoj pećnici uništava nutrijente

Mikrovalna pećnica ima i svojih prednosti.
Mikrovalna pećnica ima i svojih prednosti. Leon R/Flickr

“Brz i prikladan način kuhanja povrća koji nam omogućuje mikrovalna pećnica ustvari pomaže sačuvati razne nutrijente koje gubimo kad povrće predugo kuhamo u vreloj vodi.”, tvrdi nutricionistica Kaufman.
Kaufman također dodaje: “Kratko tretiranje mesa u mikrovalnoj pećnici prije pečenja smanjuje broj kemikalija koje mogu uzrokovati rak.”

7. Mit: Kava uzrokuje dehidraciju

Kava ne uzrokuje dehidraciju.
Kava ne uzrokuje dehidraciju. Will Walker/Flickr

Najnovije istraživanje iz 2014. godine objavljeno u magazinu Plos One otkriva da, suprotno popularnom vjerovanju, šalica kave ujutro ne uzrokuje dehidraciju. Istraživanje je provedeno na uzorku od 50 žena, koje su prvo svakodnevno pile četiri šalice kave, a zatim svakodnevno četiri čaše vode. Nakon određenog perioda, znanstvenici su zaključili kako zapravo ne postoji razlika između ova dva napitka.

Iako je ovo dobra vijest za sve ljubitelje kave, Caroline Kaufman kaže kako zdrave odrasle osobe ipak ne bi smjele konzumirati više od četiri šalice crne kave dnevno. Kaufman također tvrdi kako kofeinski napitci u prevelikim količinama mogu uzrokovati glavobolju, anksioznost, nesanicu, karijes, ubrzani rad srca te mnoge druge negativne posljedice.