Ovo je važno; studija tvrdi da snimanje vrata može otkriti sklonost demenciji 10 godina prije pojave simptoma
Mjerenje pulsa u vratu predviđa oštećenje mozga koje uzrokuje probleme pamćenja i razmišljanja u starosti
Petminutno snimanje vrata može predvidjeti demenciju deset godina prije pojave simptoma, pokazuje studija znanstvenika s University College of London, prezentirana na konferenciji u Chicagu. Mjerenje pulsa u vratu predviđa oštećenje mozga koje uzrokuje probleme pamćenja i razmišljanja u starijoj dobi. Studija, rađena na 3 tisuće ljudi, ukazala je na jednostavno mjerljiv i potencijalno izlječiv uzrok kognitivnog otklona u starijoj dobi ako se simptomi na vrijeme primijete.
Naime, osobe s najintenzivnijim pulsom u području vrata, imaju 50 posto veću vjerojatnost da će patiti od brzog propadanja kognitivnih sposobnosti u sljedećih deset godina. Ponovi li se rezultat studije na većem uzorku, skeniranje vrata bi mogao postati rutinski test koji bi liječnici preporučivali ljudima srednje dobi koji imaju veći rizik demencije.
Što se može učiniti?
Nečiji puls je udaranje u arterijama kada srce pumpa krv kroz njih, a one su elastične krvne žile koje sprječavaju da lupanje postane presnažno. Kod starijih osoba i onih koji imaju visoki tlak, žile postanu sve tvrđe, a puls prejak. Jaki puls može putovati duboko u nježne krvne žile koje opskrbljuju mozak, izazivajući probleme razmišljanja i potencijalno mala krvarenja poznata kao mini moždani udari.
Snimanje karotida rađeno je ultrazvukom koji je bilježio zvučne valove koji se odbijaju od krvnih žila. Tijekom sljedećih 15 godina, sudionici studije promatrani su da se vidi njihova memorija i vještine rješavanja problema. Četvrtina ljudi s najintenzivnijim pulsom na početku studije pokazala je 50 posto veću vjerojatnost za ubrzaniji otklon kognitivnih sposobnosti.
Primjetno smanjenje memorije, korištenja jezika, razmišljanja i vještina prosudbe su često prvi signali demencije iako simptomi ne dovedu nužno do tog stanja. Profesor Metin Avkiran, iz British Heart Foundation koja je financirala istraživanje, kaže da su sada potrebna daljnja istraživanja da bi se pokušalo ustanoviti mogu li promjene načina života i primjena lijekova smanjiti intenzitet pulsa pa tako usporiti kognitivno propadanje.