Ovo je Zagreb: Stanari posade par biljčica u centru, nastane show. Ugostitelj bespravno sruši stablo i ništa

Danima se govori o prijavi zbog mini-vrta u Preradovićevoj. Sjećate se rušenja obližnjeg stabla zbog terase?

20.06.2017., Zagreb - Ispred slasticarnice Zagreb u Masarykovoj 4 odrzan je prosvjedni performans Vratimo stablo u Masarykovu. Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Posljednjih dana u javnosti je odjeknula vijest o malenom vrtu ispred zgrade u Preradovićevoj. Njega su, naime, sredili stanari Martina Živković, vlasnica slastičarnica Torte i to te njezin susjed Boris Novković. Htjeli su tako barem malo uljepšati okoliš nakon potresa koji je razrušio centar grada, ali netko ih je za taj strašan zločin prijavio Komunalnom.

Sada im prijete kazne pa se ekipa iz inicijative 1postozagrad prisjetila slučaja terase iz Masarykove, za koju baš nitko, čini se, nije dobio kaznu. Naime, jedan ugostitelj na samom početku ulice podigao je terasu, a uskoro je dodao i fiksni krov. Kako kažu iz inicijative zbog terase je ilegalno posječeno stablo.

Koji je problem s terasom?

Iz inicijative kažu kako je početkom lipnja 2016. godine posječeno jedno od tri stabla iz javnog drvoreda na uglu Masarykove i Preradovićeve, a druga dva stabla su “radikalno odrezana i oštećena”, sve kako bi ugostitelj tamo mogao postaviti terasu za svoj lokal. Sve to iz inicijative su odmah prijavili i utvrđeno je da stablo posječeno bez ikakve dozvole.

Za razliku od mini-vrta u Preradovićevoj čija poanta je bila da potencijalno razveseli stanare i prolaznike, ova stabla imala su važniju ulogu. “Prvo i osnovno izvorna tri stabla dio su autorskog koncepta arhitekta Branka Kincla, što je također narušeno”, kaže nam, Saša Šimpraga, voditelj platforme 1POSTOZAGRAD i dodajte da osim tih stabala ulica nema nikakvog zelenila.

“Stabla u gradu od izuzetne su važnosti: stvaraju ugodnije ambijente, doprinose bioraznolikosti, pročišćuju zrak, reguliraju temperaturu i vlažnost, smanjuju zagađenje bukom, prašinu i radijaciju i ljeti stvaraju hlad”, naglašavaju već četiri godine iz inicijative 1postozagrad, ali terasa i dalje stoji.

Sam grad kaže da je stablo bespravno uklonjeno

Na anonimnu prijavu protiv stanara koji su si zasadi mini vrt, Komunalno je ekspresno reagiralo. Traže od počinitelja, gospođe Živković i gospodina Novkovića da zelenu površinu koju su vandalizirali biljkama i cvijećem, vrate u prvobitno stanje te spominju i moguću novčanu kaznu.

Terasa ugostiteljskog objekta u Masarykovoj niknula je na zaštićenom nepokretnom kulturnom dobru, a čak je i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode rekao da je stablo posječeno bespravno te je naložio da vlasnik terase mora na istom mjestu posaditi identičnu biljku. Problem je što mu nisu dali nikakav rok pa je čovjek terasu još i nadogradio, a stablo nije zasadio.

“To je, čini se, dio strategije, jer se uvijek može reći da je vraćanje u tijeku. Treba zapitati sljedeće: Zašto stablo nije vraćeno? Je li plaćena kazna za bespravno uništavanje javne imovine? Ono što je postavljeno nije terasa, već de facto kuća. Da stvar bude još bizarnija, slastičarnica po terasi postavlja stabla u teglama, umjesto da su imali terasu pod već razvijenim krošnjama”, kaže nam Šimpraga.

Što je poduzeto?

Iz Inicijative kažu da je nakon niza njihovih reakcija jedno stablo i posađeno, ali ne tamo gdje je bilo ovo posječeno. Ovo novo sada se nalazi nešto zapadnije, a staro, ilegalno uklonjeno, nikad nije vraćeno. Šimpraga dodaje i da se ne zna tko je točno platio to novo stablo.

Slijedom ovih događaja logično je zapitati se na koje prijave Komunalno reagira, a na koje ne. Telegram ih je to, među ostalim, i pitao, ali do objave ovog teksta odgovor nije stigao. S obzirom na to da nije poznato ni je li vlasnik ugostiteljskog objekta ikako kažnjen, a javno dobro nije vratio u prvotno stanje pitali smo Grad i za to, ali odgovora još uvijek nema.

“Postupanje grada prema građanima koji ne rade štetu, već čine dobro, a s druge strane ne postupanje prema onima koji čine štetu, nedvojbeno krše zakon i prostački uništavaju Zagreb, ukazuje da za aktualnu gradsku upravu zakon nije isti za sve. Ono što je dobro za Zagreb se kažnjava, a ono što Zagrebu čini štetu i bahato ga eksploatira se ne samo tolerira, već i brani”, zaključuje Šimpraga.