Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Život

Ovo ne zvuči dobro; važna farmaceutska tvrtka više neće tražiti lijek za Alzheimer. Sve što su probali, nije uspjelo

Iz Pfizera kažu da su uložili golema sredstva, a nisu postigli baš nikakve rezultate

Alzheimer's disease. Computer-enhanced image of the brain of a patient with Alzheimer's disease. The front of the brain is at left, with the cerebellum at the back at lower right. Alzheimer's disease causes atrophy (wasting) of brain tissue, leading to memory loss, confusion, lack of control and death. The incidence of the condition is high, up to a third of people over the age of 85 are affected. Physical symptoms seen here include the widened dark fissures (sulci) between the folds of the brain, caused by shrinkage of the surrounding tissue. There is no cure, and death occurs after several years of decline., Image: 102296705, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Sciencephoto RM
FOTO: Profimedia, Sciencephoto RM

Jedan od najvećih svjetskih proizvođača lijekova, farmaceutska kompanija Pfizer, objavila je u subotu da prestaje s daljnjim istraživanjima novih lijekova za Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest. Ustvrdili su da su dosadašnji rezultati u traženju novih lijekova vrlo razočaravajući te je zaključeno kako su svi dosadašnji napori u pronalaženju učinkovitih tretmana za poremećaje pamćenja bili uzaludni.

Zbog toga će tijekom sljedećih mjeseci Pfizer otpustiti oko 300 znanstvenika u Cambridgeu i Andoveru u SAD. U Pfizeru tvrde da je razlog odustajanja od daljnjih istraživanja činjenica da su uložena golema sredstva u pokušajima da se pronađe lijek za Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest, ali da nisu postignuti praktički nikakvi ohrabrujući rezultati.

Izgubljene sve nade u pronalazak lijeka

Takva odluka Pfizera zasigurno će biti težak udarac za sve one koji boluju od te neizlječive bolesti, za njihove obitelji koje pate s njima, ali i za zdravstvene sustave koji izdvajaju golema sredstva za liječenje oboljelih od Alzheimera. U potrazi za uzrocima te degenerativne bolesti mozga, od 1906. kada je dr. Alois Alzheimer identificirao tu bolest, do danas, još nije utvrđen njen uzrok. A da stvar bude još i gora, a to potvrđuje odluka kompanije Pfizer, nije se ni blizu otkrivanja uzroka.

To je doista deprimirajuće saznanje jer su, barem za sada, izgubljene sve nade u pronalazak efikasnog lijeka, a ta je spoznaja još bolnija kad se zna koliko se otišlo daleko u, primjerice, liječenju raka pa i svih drugih bolesti.

Sredstva će preusmjeriti na razvoj drugih lijekova

Istodobno Pfizer je objavio da će nastaviti raditi na razvoju lijekova za druge neurološke bolesti, kao i lijekova protiv boli Lyrica i tanezumab. U kompaniji su također objavili da će sredstva koja su do sada trošena na istraživanje uzroka Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, preusmjeriti na razvoj drugih lijekova. Pfizer je također najavio da planira osnovati fond iz kojega će se financirati znanstvenici koji se bave istraživanjima na području neuroznanosti, a koji nisu povezani s tom kompanijom.

Farmaceutski divovi Pfizer i Johnson & Johnson još su 2012. prekinuli s razvojem lijeka bapineuzumab koji je trebao spriječiti gubitak pamćenja. Naime, premda su uložena golema sredstva, rezultata nije bilo.

Neizlječiva bolest koju znanost ne može spriječiti

Iako su neke druge farmaceutske tvrtke, kao što su AstraZeneca PLC, Biogen Inc. i Eli Lilly & Co., objavile da nastavljaju istraživati lijekove protiv Alzheimera, analitičari su krajnje sumnjičavi u mogućnost da se napravi neki radikalniji iskorak u pronalaženju lijeka protiv te bolesti: ocijenjeno je, naime, da su ti projekti vrlo rizični jer su se do sada pokazali kao potpuno besperspektivni. Alzheimerova bolest je neizlječiva degenerativna bolest koja uzrokuje propadanje moždanih stanica, neurona.

Za Alzheimera su karakteristični amiloidni plakovi i neurofibrilarni čvorovi u moždanoj kori te nakupine takozvanih beta-amiloidnog proteina. Sve ove promjene uzrokuju degenerativne promjene, odnosno propadanje neurona i atrofiranje moždane mase, što uzrokuje progresivno propadanje kognitivnih i drugih moždanih funkcija.

U svijetu od Alzheimera boluje više od 50 milijuna ljudi

Procjenjuje se da u svijetu trenutno boluje više 50 milijuna ljudi od Alzheimerove bolesti, koja je čak u 60 posto slučajeva uzrok demencije. Preostalih 40 posto su bolesti mozga s različitim biokemijskim i fiziološkim značajkama koje također uzrokuju progresivni gubitak pamćenja, konfuziju i promjenu osobnosti. Oni također uključuju vaskularnu demenciju, Lewyjevu demenciju i frontotempornu demenciju.

Svake godine u svijetu obolijeva oko 10 milijuna ljudi od Alzheimera, a ona se najčešće pojavljuje u Europi i SAD. Dok u Americi trenutno od te bolesti pati oko 5,5 milijuna ljudi, u Hrvatskoj je oko 80.000 oboljelih. To i druge demencije glavni su uzrok invaliditeta u kasnijem razdoblju života. Procjenjuje se da se u svijetu na oboljele od Alzheimerova bolesti i drugih vrsta demencija troši godišnje oko 605 milijardi dolara, što je ekvivalent od 1 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda.

Bolest koja najčešće napada žene

Alzheimer pogađa 1 od 9 Amerikanaca starijeg od 65 godina, a trećina Amerikanaca starijih od 85 godina pati od te bolesti. Ona je šesti vodeći uzrok smrti u Americi, a prosječan životni vijek nakon dijagnosticiranja, je između 4 do 8 godina. Čak dvije od tri oboljele osobe od Alzheimera su žene. Istraživanja su pokazala da više od 40 posto obitelji, čiji je član obolio od Alzheimera, pati od velikog emocionalnog stresa.

Alzheimerova bolest je najskuplja bolest na svijetu, a samo u SAD, troškovi liječenja su veći nego za liječenje raka i srčanih bolesti. Izravni troškovi američkog društva za liječenje i skrb osoba koje pate od Alzheimera i drugih oblika demencije iznosili su 2017. oko 259 milijardi dolara.

Gates ulaže 150 milijuna dolara u istraživanje

Dok se na posljednjih pet godina života osoba oboljelih od demencije troši godišnje u prosjeku oko 287.000 dolara, liječenje onih koji su oboljeli od srčanih bolesti iznosi 175.000 dolara, a od raka 173.000 dolara. S obzirom na to da farmaceutska industrija više nije zainteresirana za istraživanja, sada će sve pasti na leđa raznih akademskih laboratorija, a to, dakako, nije dovoljno za učinkovitu borbu protiv te opake bolesti.

Filantrop i najbogatiji čovjek na svijetu Bill Gates najavio je da će unatoč svega uložiti novih 150 milijuna dolara u istraživanja demencije. “Moramo naći načina da smanjimo negativne utjecaje Alzheimerove bolesti”, izjavio je za Financial Times. “Postoji mnogo razloga da budemo optimistični oko naših šansi. Naše razumijevanje mozga i bolesti ipak napreduju. ”

Postoje tri stupnja ove bolesti

Alzheimerova demencija napreduje kroz tri stupnja. Rani, blagi ili početni stupanj karakterizira gubljenje pamćenje i sjećanje za svježe događaje, gubitak orijentacije u prostoru, nesposobnost pronalaženja odgovarajućih riječi u komunikaciji, teškoće s baratanjem novcem i upravljanja automobilom.

U umjerenom ili srednjem stupnju bolesti pogoršavaju se smetnje govora, bolesnik se otežano brine o oblačenju, održavanju higijene, kontroliranju fizioloških potreba, zaboravlja neke od naučenih vještina, pojavljuje se sumnjičavost, agresivnost, lutanje te nemogućnost da se pronađe put kući.

U kasnijem ili teškom stupnju oboljeli više ne prepoznaje niti svoje najbliže, govor je nerazumljiv, ne kontrolira stolicu niti mokrenje, nepokretan je, a mogu se pojaviti i epileptički napadaji. Također, dolazi do promjene raspoloženja, tjeskobnosti, agresivnosti, uznemirenosti, iritabilnosti, nepredvidivog i impulzivnog reagiranja, smetnji sna, lutanja od kuće, sumanutih ideja, halucinacija, socijalno neprihvatljivih ispada.

U Hrvatskoj tri lijeka za Alzheimera

Bolest uništava neurone i veze u moždanoj kori što dovodi do značajnog gubitka moždane mase. Promjene u živčanim stanicama konačno dovode do njihova odumiranja. Prva osoba za koju se pretpostavlja da je oboljela od Alzheimerove bolesti bila je Auguste Deter, koja je umrla 1906. u 56. godini.

Za sada se Alzheimer liječi samo simptomatski, odnosno pokušava se usporiti razvoj bolesti te što je više moguće odgoditi teže faze bolesti. U svijetu se koristi pet lijekova, a u Hrvatskoj su registrirana tri, donepezil, rivastigmin i memantin.