Ozonski omotač se oporavlja, mogao bi se vratiti na staru razinu. To je postignuto dogovorom čitavog čovječanstva

Novo izvješće Ujedinjenih naroda kaže da se rupa u ozonskom omotaču polako popravlja, zahvaljujući uspjehu međunarodnog sporazuma koji je zabranio kemikalije. Zadrži li se trenutna politika, ozon iznad Antarktika vratit će se na razinu iz 1980. godine za nekoliko desetljeća, odnosno 2066. godine, a Arktik će dosegnuti taj prag do 2045. godine.

Zemljin ozonski omotač apsorbira ultraljubičasto svjetlo i druga zračenja, i time štiti život na Zemlji od štetnih sunčevih zraka. Znanstvenici iz British Antarctic Survey prvi su najavili postojanje područja prorijeđenog ozona ili ozonske rupe još 1985. godine.

Važnost Montrealskog protokola

Potaknut šokantnim otkrićem, svijet se pokrenuo. Dvije godine kasnije, 197 zemalja usvojilo je sporazum pod nazivom Montrealski protokol o zaustavljanju upotrebe 100 kemikalija koje oštećuju ozonski omotač. To uključuje klorofluorougljike ili CFC koji su nekada često bili prisutni u sprejevima, rashladnim sredstvima i pjenastoj izolaciji.

Novo izvješće pokazuje da je 99 posto tih zabranjenih tvari uspješno ukinuto diljem svijeta. “Oporavak ozonskog omotača je na dobrom putu”, kazao je Henry Fountain, direktor Laboratorija za kemijske znanosti Nacionalne uprave za oceane i atmosferu i glavni autor nove procjene, za New York Times.

Iako razrjeđivanje ozona ne doprinosi glavnim klimatskim promjenama, Montrealski protokol je pomogao izbjeći globalno zagrijavanje za pola stupnja Celzijusa. Zemlje potpisnice su 2016. godine dodale amandman za postupno smanjenje potrošnje i proizvodnje fluorougljika, snažnih stakleničkih plinova. Tim amandmanom izbjeći će se globalno zagrijavanje za još pola stupnja do 2100. godine.

Ideje o hlađenju zemlje

Stručnjaci naglašavaju uspjeh Montrealskog protokola kao nadu za budućnost svijeta u suočavanju s klimatskim promjenama. To pokazuje što se može i mora hitno učiniti za prestanak korištenja fosilnih goriva, smanjenje stakleničkih plinova i tako ograničiti rast temperature.

The Guardian piše kako bi slično ukidanje široko korištenih stakleničkih plinova poput ugljičnog dioksida moglo biti teže jer su ovi plinovi ugrađeni u gotovo svaki aspekt našeg društva.

Neki znanstvenici predlažu klimatsku intervenciju ubrizgavanja aerosola sumpora u stratosferu kako bi se reflektirao dio sunčevog zračenja, i tako hladio planet. Drugi znanstvenici tvrde da bi ova strategija mogla imati neželjene nuspojave na vremenske prilike. UN u izvješću upozorava protiv poduzimanja ove mjere. Rezultat bi bio neizvjestan, a pokušaj hlađenja Zemlje na ovaj način utjecao bi i na ozon, iako ne s katastrofalnim posljedicama, piše Times.