Parmezan i još 9 neobičnih stvari kojima možete plaćati umjesto novca

Sredstvo trgovanja u nekim dijelovima svijeta ni danas nije uvijek službena valuta ni novčanica, a kao sredstvo plaćanja mogu poslužiti i prehrabeni proizvodi, cigle čaja ili veliko kamenje kakvo se, recimo, koristi na otoku Yapu.

Naravno, sredstva plaćanja variraju od naroda do naroda, a neki su tradiciju trgovanja njima sačuvali tijekom nekoliko stotina godina. Dok su neke od ovih valuta nastale kao privremene mjere, druge su oduvijek imale svoju veliku vrijednost među ljudima koji njima trguju.

Internet stranica Gocompare.com nedavno je sastavila kolekciju od 10 neobičnih predmeta koji se koriste kao sredstvo trgovanja u svijetu.

1. Rai kamenje

Na otoku Yap u Mikroneziji od 500. godine do danas trguje se ovim neobičnim komadima kamenja. Zapravo je riječ o diskovima koji su izrezbareni iz vapnenca, a vrijednost im varira više na povijesnoj važnosti nego na njihovoj stvarnoj veličini koja može iznositi i 3.5 metra te težini koja iznosi oko 4 tone. Recimo, što je više ljudi umrlo transportirajući kamen, veća mu je vrijednost.

2. Cigle čaja

U Kini, Mongoliji, Tibetu i centralnoj Aziji sasvim je normalno bilo trgovati ciglama čaja tijekom 19. stoljeća te početkom 20. stoljeća. Vrijednost se određivala prema kvaliteti lišća i udaljenosti tržnice. Najveću vrijednost postigle su početkom 2. Svjetskog rata, a ljudima je bilo draže trgovati njima nego kovanicama jer su se mogle koristiti za liječenje kašlja i prehlada, a mogle su se čak i jesti u kriznim vremenima.

3. Kuponi za gume

Tvrtka Canadian Tire je 1958. godine osmislila kupone kao nagradnu taktiku za privlačenje većeg broja kupaca. Kako je riječ o kompaniji koja prodaje automobilske gume te automobilsku opremu, kupci bi dobivali njihove kupone na kojima je nacrtana guma te znak dolara. Koncept je postao vrlo brzo popularan tako da su ga i druga poduzeća počela prihvaćati kao sredstvo plaćanja. Dolazi u apoenima od 5, 10, 25 te 50 centi kao i u apoenima od 1 i 2 dolara. I danas se koriste.

4. Parmezan

Parmigiano-Reggiano sir ili kod nas poznatiji kao parmezan, u sjevernoj Italiji se od 1953. godine do danas koristi kao sredstvo plaćanja. Vrijednost mu je oko 300 eura za cijeli kolut, a talijanska banka Credit Emiliano čak prima Parmigiano-Reggiano kao zalog za zajam jer je na taj način pomagala proizvođačima sira tijekom perioda recesije. Navodno se u skladištima banke nalazi oko 17 tisuća tona ovog sira kojem se vrijednost procjenjuje na 187.5 milijuna dolara.

Svaki kolut sira ima serijski broj kako bi se mogao pronaći ako kojim slučajem bude ukraden. Banka odobrava zajmove na period od 34 mjeseca, što je otprilike onoliko koliko ovom siru treba da sazrije.

5. Čepovi pivskih boca

Tijekom 2005. godine jedna pivovara u Kamerunu pokrenula je nagradnu igru u kojoj su kupci mogli osvojiti nagradu ako bi pronašli dobitne čeopove. Druge kompanije su odlučile biti jače od te konkurencije i vrlo brzo su se nagrade počele nalaziti ispod gotovo svakog čepa, a uključivale su sve – od mobitela, luksuznih auta pa do još besplatnog piva. Ljudi su ih u jednom trenutku čak koristili i kako bi platili vožnju taksijem.

6. Novac od školjki

U Langa Langi na Solomonskim otocima već tisućama godina školjke se koriste kao platežno sredstvo, a jedna ogrlica od školjki vrijedi 1000 solomonskih dolara (oko 880 kuna). Naime, školjke se često koriste za pravljenje nakita kojim se trguje. Kako su te školjke postale vrlo rijetke tijekom vremena i njihova vrijednost je također porasla. Inače u Langi Langi, tvrde arheolozi, ljudi su na ovaj način počeli trgovati još 1200. godine prije Krista.

7. Plastične kartice sa srebrom ili zlatom

U New Hampshireu u SAD-u od 2007. godine pa do danas ljudi trguju plastičnim karticama koje u sebi imaju koji gram zlata ili srebra. Stoga ovisno o cijenama zlata i srebra na tržištu, varira i vrijednost ovih kartica.

8. Besplatne minute za razgovore na mobitelu

U zemljama poput Kenije, Nigerije, Rumunjske, Egipta i Zimbabvea minute za razgovor, koje se kupuju putem bonova, od 2011. godine pa sve do danas dosta su popularne kao sredstvo plaćanja. Vrijednost jedne minute jednaka je jednom apoenu tamošnje valute. Često se te minute mogu koristiti i u manjim transakcijama u dućanima.

9. Novac iz nužde

Notgeld ili novac iz nužde koristio se uglavnom u Njemačkoj, ali bilo ga je i u Irskoj, Švedskoj, Belgiji i Francuskoj. Riječ je novčanicama koje nisu službene državne novačnice, ali na njima je otisnuta vrijednost apoena. Ovakvo sredstvo plaćanja koristilo se tijekom 1. Svjetskog rata kad je došlo do nestašice metala, koji se koristio za pravljenje kovanica.

10. 100 kvintilijuna Penga

Novčanicu najveće nominalne vrijednosti izdala je Mađarska narodna banka 1946. godine, za vrijeme najveće zabilježene hiperinflacije u povijesti. Tadašnja mađarska valuta pengő toliko je izgubila vrijednost da je bilo nužno izbaciti novčanice od 100 kvintilijuna penga (1000000000000000000000000000000). Vrijednost te novčanice ekvivalent je 1,3 kn.