Nekad je nužno odabrati stranu

Pet primjera koji sugeriraju da nam se zdravstvo raspada usred epidemije

Dok KB Dubrava puca po šavovima ministar vodi besmislene bitke i mobilizira nepostojeće snage

FOTO: Sandro Lendler

Za nama je tjedan s najvećim brojem novozaraženih od početka epidemije koronavirusa u Hrvatskoj, uz više od dvije tisuće novih slučajeva pet dana za redom. Danas je taj broj prepolovljen, kao što je uobičajeno za ponedjeljak, ali nema nikakvog razloga vjerovati da se već sutra neće vratiti na vrijednosti koje su prošloga tjedna postale norma. Paralelno s informacijama o rastu broja zaraženih u medije stižu i zabrinjavajuće vijesti iz zdravstvenog sustava.

Iz najveće bolnice zadužene za ozbiljne slučajeve Covida neprestano izlaze mučna svjedočanstva o nemogućim uvjetima rada te sukobima liječnika i uprave. Podaci o testiranjima koji dolaze do javnosti zabrinjavajuće su neprecizni, a ministar Vili Beroš djeluje kao da gubi kontrolu nad situacijom u zdravstvu. Sve to stvara dojam da je sektor koji bi trebao biti posljednja obrana Hrvatske od širenja virusa i njegovih posljedica na rubu kolapsa. Donosimo pregled aktualnih problema.

1. U KB Dubrava vlada kaos

Urušavanje zdravstvenog sustava suočenog s valom zaraze vjerojatno najbolje prikazuje stanje u KB Dubrava. Jedan od primarnih respiracijsko-intenzivističkih centara u manje od tjedan dana došao je do ruba sloma. Pismo u kojem liječnica iz te bolnice piše o groznim uvjetima u kojima se nalaze neki pacijenti i nestašici lijekova objavljeno je prošlog utorka. Ubrzo potom Telegramu su se javili liječnici koji su rekli da je stanje još teže nego što se navodi u pismu, ali i da se u KB-u prijeti onima koji su podržali autoricu pisma.

Uslijedili su novi apeli očajnih zaposlenika bolnice, u koju je ministar zdravstva konačno poslao inspekciju. Nakon obavljenog nadzora Vlada je smijenila Upravno vijeće KB Dubrave, ali problemi očito nisu riješeni. U subotu smo ekskluzivno objavili transkript snimke sa sastanka na kojoj se čuje kako liječnici prozivaju dr. Ivicu Lukšića, glavnog čovjeka za Covid u toj bolnici, zbog različitih propusta, a među ostalim i zbog manjka respiratora.

Katastrofa na koju su brojni djelatnici bolnice upozoravali zamalo se dogodila jučer, kada je odjel s respiratorima u KB Dubravi nakratko ostao bez struje, zbog čega su zaposlenici respiratore morali pokretati ručno. Portal HRT-a iz bolnice je neslužbeno doznao da je u posljednjih šest mjeseci već bilo nestanaka struje, a spomenut je i požar na trafo-stanici, kao i to da agregati nisu bili održavani. Nakon svega toga, sinoć je objavljeno kako KB Dubrava postaje isključivo bolnica za Covid, dok će pacijenti koji pate od ostalih bolesti zbrinuti u ostalim zagrebačkim bolnicama.

2. Koliki je postotak zaraženih u Zagrebu?

Prilično nas je iznenadilo saznanje do kojeg smo došli prošloga tjedna: nitko u sustavu zdravstva ili Civilne zaštite nema pojma o tome koliko se Zagrepčana svakodnevno testira na prisutnost koronavirusa. Kada nam je postalo jasno da se na svakodnevnim presicama gradskog Stožera iznosi podatak o broju testiranih samo u Zavodu Dr. Andrija Štampar, pokušali smo doznati koliko se uzoraka obrađuje na ostalih šest za to predviđenih mjesta u Zagrebu.

Nismo uspjeli; taj podatak nisu imali HZJZ, Stožer civilne zaštite ni Gradski ured za zdravstvo. Istražujući problematiku broja testiranih Zagrepčana, shvatili smo da postoje i dva drastično različita seta podataka o broju zaraženih u glavnome gradu. Jednu verziju objavljuje Zavod Štampar, drugu HZJZ, a nepodudaranje se objašnjava različitim vremenskim intervalima koji se prikazuju u izvješćima tih institucija. Uglavnom, zbrka je poprilična.

3. Beroš se svađa s obiteljskim liječnicima…

Najgori tjedan od početka zaraze ministar Beroš odabrao je da otvori sukob s liječnicima obiteljske medicine. To nije bila nova bitka, svađe između primaraca i epidemiologa počele su još tijekom ljeta, ali ministar je liječnike opće prakse otvoreno prozvao prošlu srijedu. „Društvo epidemiologa daje neprocjenjiv udio. Dobivamo dojave da liječnici obiteljske medicine ne obavještavaju ni osobe koje su zaražene, ni kontakte. S obzirom na to da je i WHO objavio da je potrazi kontakata jedna od najučinkovitijih metoda, svi se moramo angažirati”, kazao je.

U nastavku izjave Beroš je poručio da su obiteljski liječnici dužni pratiti zaražene i njihove kontakte, da bi kasnije tijekom dana to ponovio u pismu poslanom obiteljskim liječnicima. Kako je ministrov napad došao nedugo nakon što su se predstavnici liječnika obiteljske medicine pobunili zbog kontrola HZZO-a u njihovim ordinacijama, stvoren je dojam kao da je cijeli sustav odlučio trenirati strogoću na primarcima, o čemu smo više pisali ovdje.

4. … i šalje čudne mobilizacijske pozive

Od napetosti uzrokovane sukobima i rastom broja zaraženih ministar Beroš kao da se malo pogubio. Proglas o općoj mobilizaciji svih snaga u zdravstvu koji je Beroš obavio u utorak djelovao je poprilično dramatično. “Naredio sam kao ministar zdravstva potpunu mobilizaciju cijelog javnozdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Upravo je ovo vrijeme da pokažemo istinsku predanost našem pozivu”, napisao je Beroš.

Vrijedi napomenuti da je Ministarstvo zdravstva Odluku o mjerama mobilizacije ustanova i njihovih djelatnika donijelo još u ožujku ove godine, kad je u Hrvatskoj proglašena epidemija. Kako je tada objašnjeno, tom je odlukom određeno da se mobilizacija provodi sukladno potrebama mjera zaštite ljudi tijekom epidemije.

Kada su mediji i javnost nakon objave prošlog tjedna poskočili i počeli se pitati što se događa, ministar je objasnio kako je samo bio slikovit. “Mobilizacija nije formalna objava, nego apel”, kazao je ministar, dodavši kako je htio potaknuti na “razmišljanje o situaciji u kojoj se nalazimo.”

5. U Karlovcu jučer jednostavno nisu testirali

U usporedbi s ostalim nabrojanim događajima ova crtica možda djeluje banalno, ali ipak je pokazatelj stanja u sustavu: iz Karlovačke županije danas je objavljeno kako u posljednja 24 sata nije otkriven niti jedan novi slučaj zaraze koronavirusom. S obzirom na trendove posljednjih dana, vijest se učinila nevjerojatnom. Uskoro je stiglo i objašnjenje: u toj županiji u nedjelju uopće nije bilo testiranja na koronavirus.

S obzirom na to da virus ne zna za praznik, nije sasvim jasno zbog čega je donesena odluka da se ne radi. Navikli smo da ponedjeljkom podaci o broju novozaraženih budu nepotpuni s obzirom na to da se obrađuje manje uzoraka. Ovo, istina, nije prvi put da je neka županija izvijestila kako nema novozaraženih jer nije bilo testiranja. Isto su prije nekoliko mjeseci učinili u Požeško-slavonskoj županiji. Razlika je u tome što je u lipnju vladalo zatišje nakon velikog proljetnog vala, dok se trenutno nalazimo usred epidemiološki najtežeg razdoblja još od pojave koronavirusa u Hrvatskoj potkraj veljače.