Pojavila se vijest da bi ova sezona gripe mogla biti teška. Doktorice smiruju dramu, ali tumače zašto se cijepiti

Za Telegram govore epidemiologinja dr. Tatjana Nemeth Blažić, doktorica obiteljske medicine Nada Majić i pedijatrica Marina Lichter Štajduhar

U medijima se u četvrtak pojavila vijest, originalno objavljena na stranicama Hrvatske novinske agencije (Hina), pod naslovom “Cijepite se! Ovo bi mogla biti sezona teže gripe”. Naime, nakon analize epidemije gripe u Australiji i na južnoj polutki, koja obično ima sezonu gripe oko šest mjeseci prije SAD-a i sjeverne polutke, američki liječnici kažu da se pripremaju za težu sezonu, možda čak poput one prije dvije godine kad je u SAD-u od gripe umrlo gotovo 80 tisuća ljudi. Zato upozoravaju pacijente da se cijepe, a isto se preporučuje i u Hrvatskoj.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo prije nekoliko dana objavio je da cijepljenje protiv gripe počinje 6. studenoga i da je naručeno 360.000 doza cjepiva, desetak posto više nego godinu prije. Kako bismo provjerili stiže li zaista i u Hrvatsku teška sezona gripe, razgovarali smo sa stručnjakinjama. O nadolazećoj sezoni gripe za Telegram tako govore dežurna epidemiologinja dr. Tatjana Nemeth Blažić, prim. dr. med, doktorica obiteljske medicine Nada Majić, dr.med.spec.obit.med i pedijatrica Marina Lichter Štajduhar, dr.med.spec.ped.

‘Ništa ne ukazuje na to’

Kako nam dr. Nemeth Blažić kaže odmah na početku, nijedna sezona gripe zapravo se ne može predvidjeti, ali ova zasad ne djeluje alarmantno. “Ne možemo nikako znati koliko će teška sezona biti, a mi trenutno nemamo podatke koji bi nam ukazivali na to da bi predstojeća sezona mogla biti posebno teška. Svaka sezona je drugačija jer su i sami virusi drugačiji, a gripa je posebno specifična po tome da joj je svaka sezona različita”, objašnjava Nemeth Blažić, a s njom se slažu i doktorice Majić i Lichter Štajduhar.

“Ja već 30 godina radim kao liječnica i svake godine je sezona bila drugačija, ali nema nikakve panike”, kaže Majić, a epidemiologinja Nemeth Blažić napominje kako je i prošlih godina bilo sličnih najava teških sezona gripe, ali da se one gotovo nikad nisu obistinile.

“Težina sezone gripe vidi se tek kad ona počne jer virusi gripe stalno cirkuliraju i mijenjaju se zbog čega se svake godine rade cjepiva i zbog čega se treba cijepiti svake godine. Neko generalno pravilo je da što je virus antigenski drugačiji na molekularnoj razini od onog prošlogodišnjeg, to će sezona biti teža jer je manje ljudi bilo u kontaktu s njime i stvorilo antitijela.”

Tko se treba cijepiti?

Nemeth Blažić objašnjava i kako se ne može na temelju sezone u drugim zemljama predvidjeti kakva će ona biti kod nas. No, napominje kako je cjepivo i dalje najsigurnija zaštita od gripe, iako ono nije 100 posto učinkovito: “Koliko će ono biti učinkovito ovisi o tome kolika je podudarnost virusa gripe s onim u cjepivu, ali i o populaciji koja je cjepivo primila. Na mladima i zdravima ono je učinkovitije”, kaže.

U Hrvatsku će stići 360 tisuća jedinica četverovalentnog cjepiva koje se sastoji od dvije različite linije virusa gripe A i dvije različite linije virusa gripe B, zbog čega je ono učinkovitije jer je veća mogućnost da će se podudarati s virusom koji cirkulira. Određene grupe ljudi u Hrvatskoj imaju pravo na besplatno cjepivo i radi se o onima najugroženijima među kojima su i djeca od 6 mjeseci starosti sve do 18 godina i ona koja dugotrajno primaju lijekove acetilsalicilne kiseline.

“Osobe koje bi se svakako trebale cijepiti su one koje imaju povećani rizik od razvoja komplikacija zbog gripe, njima se ono snažno preporučuje svake godine i besplatno je. Radi se o starijima od 65 godina, odraslima i djeci s kroničnim bolestima, posebno srca, pluća i bubrega, ljudima koji dugo primaju kortikosteroide i zdravstvenim djelatnicima. Ako se netko iz tih grupa ljudi ne može cijepiti zbog nekih zdravstvenih stanja, besplatno se mogu cijepiti oni koji žive s njima”, kaže Nemeth Blažić.

Koliko se ljudi zapravo cijepe?

Liječnica opće prakse, Nada Majić, čija ordinacija je u domu zdravlja na Malešnici, kaže da njezini pacijenti ne bježe od cijepljenja: “Svi oni kojima preporučim da se cijepe, to i naprave, ali većinom dolaze oni koji su u ugroženijim skupinama, odnosno, stariji pacijenti i oni s kroničnim bolestima. Osim toga, u posljednje vrijeme dolazi mi na cijepljenje i sve više mladih ljudi koji si zbog posla ne mogu priuštiti da tri tjedna leže u krevetu s gripom.”

Čim sezona cijepljena protiv gripe krene gužva nastaje i kod pedijatrice Lichter Štajduhar, u Runjaninovoj: “Roditelji mojih pacijenata stvarno vode računa o tome i cijepe djecu. Oni sami najbolje znaju što je to kada dijete dobije gripu i koliko je to teško. Svatko tko kaže da je gripa laka bolest, nije u pravu, a kod mene cjepivo primaju većinom predškolska djeca”, kaže nam i dodaje kako je vrtićance, pak, teško zaštititi jer su uvijek u golemim grupama i gotovo uvijek je netko bolestan.

Zašto je važno cijepiti se?

“Svaki roditelj koji je prošao gripu sa svojim djetetom zna kolika je razlika kada cijepe dijete i kada ga ne cijepe. Najveći benefit, osim djece koja će biti zdrava cijele zime, imaju upravo roditelji koji ne moraju izostajati s posla niti imati doma dijete koje se muči s gripom. Jasno im je kolika je razlika između zdravog djeteta koje može bezbrižno igrati cijelu zimu jer je cijepljeno i onog koje se zarazilo gripom”, kaže pedijatrica.

Doktorica Majić, pak, ne radi s djecom, ali svejedno ima rizične pacijente: “Važno je da se cijepe oni koji spadaju u rizične skupine, bez toga bismo imali prenatrpane bolnice s manjkom kreveta jer bi se mnogi pojavili s upalom pluća kao komplikacijom gripe. Cijepljenje to sprječava i zato je bitno da ga prime. I ja ću ga sama primiti kako bih zaštitila sebe, ali i svoje pacijente”, kaže nam i dodaje kako cjepivo, čak i ako netko dobije gripu, značajno smanjuje njezin intenzitet i trajanje.

Što ako ne možemo primiti cjepivo?

Sve tri naše sugovornice slažu se u jednom, higijena je najbitnija, pogotovo ako je netko u nemogućnosti primiti cjepivo: “Teško da se bez cjepiva ljudi mogu zaštiti od gripe, ali mogu se paziti. Nos trebaju puhati u papirnate maramice i bacati ih u koševe za smeće. Trebaju kihati tako da usta zaštite podlakticom, a ne dlanovima i obavezno trebaju prati ruke, svaki puta kada izvana dođu kući”, kaže nam Nemeth Blažić.

Na nju se nadovezala i pedijatrica: “Ako neko dijete ne može primiti cjepivo iz određenih razloga svakako savjetujemo roditeljima i ostalim ukućanima s kojima je dijete stalno u kontaktu da se cijepe. Tako su i oni i dijete zaštićeni”. Gotovo isto savjetuje i Majić u svojoj ordinaciji ako netko od njezinih pacijenata ne može primiti cjepivo.

Kada se najbolje cijepiti?

Proces preventivnog cijepljenja u Hrvatskoj počinje 6. studenog, a količina cjepiva nabavlja se na temelju prošlogodišnje potrošnje. Do početka nove sezone gripe, ipak, imamo još malo vremena: “Kao što je uobičajeno, gripa bi trebala početi krajem studenog, odnosno početkom prosinca. Vrhunac bi trebao biti krajem siječnja i početkom veljače, a onda se epidemija smanjuje tijekom ožujka iako još pokojeg oboljelog možemo imati čak do Uskrsa”, kaže nam epidemiologinja.

“Važno nam je da oni koji su u većem riziku dođu čim prije mogu na cijepljene da se stigne razviti zaštita. Oko 14 dana potrebno je da se stvore protutijela kako bi do početka sezone gripe imali zaštitu. Ima smisla cijepiti se čak i kada gripa već počne, ali uvijek je bolje to napraviti prije”, kaže Nemeth Blažić.

Cijene cjepiva za one koji ne spadaju u rizične skupine za koje je ono besplatno, još nisu poznate. One će biti objavljene kada najrizičnije skupine obave cijepljenje, otprilike mjesec dana od početka procesa cijepljenja, i kada se vidi koliko je cjepiva ostalo.