Život

Pojavile su se neke sumnje oko oksfordskog cjepiva

Otkriveni su neki potencijalno zabrinjavajući detalji o istraživanju efikasnosti

An undated handout picture released by the University of Oxford on November 23, 2020 shows a technician working at the Jenner Institute on the University's COVID-19 candidate vaccine, known as AZD1222, co-invented by the University of Oxford and Vaccitech in partnership with pharmaceutical giant AstraZeneca. - Scientists behind a coronavirus jab being developed in Britain on Monday hailed it as a potential "vaccine for the world", which could be cheaper to make and easier to store and distribute than its main rivals. The University of Oxford and its pharmaceutical partner AstraZeneca, said they were seeking regulatory approval for the vaccine after it showed an average 70-percent effectiveness. (Photo by John Cairns / University of Oxford / AFP) / RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT "AFP PHOTO / UNIVERSITY OF OXFORD / John Cairns " - NO MARKETING - NO ADVERTISING CAMPAIGNS - RESTRICTED TO ILLUSTRATING STORIES RELATED TO THE PARTICULAR VACCINE, EVENTS AND FACTS MENTIONED IN THE CAPTION - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS /
FOTO: AFP

Prije nekoliko dana objavljeni su rezultati velikog istraživanja prema kojem cjepivo koje su razvili Sveučilište Oxford i farmaceutska kompanija AstraZeneca ima efikasnost od 70 posto. Takva učinkovitost cjepiva u prvi mah učinila se pomalo razočaravajućom, pogotovo u usporedbi s konkurentskim proizvodima čija je efikasnost prelazila 90 posto.

Reakcija iz AstraZeneca stigla je vrlo brzo. Informacija je istoga dana nadopunjena tvrdnjom kako se postotak penje na 90 posto kod ispitanika koji su primili pola doze prilikom prvog cijepljenja, i punu dozu mjesec dana kasnije, prilikom drugog cijepljenja.

Dvije skupine sudionika u istraživanju

No, britanski list Financial Times donosi zabrinjavajuće detalje o istraživanju kojim su ti postotci utvrđeni. Prema pisanju FT-a, jedna grupa od 8900 sudionika u istraživanju je primila dvije pune doze takozvanog oksfordskog cjepiva u razmaku od mjesec dana. Pokazalo se da se tako postiže efikasnost u sprječavanju zaraze koronavirusom od 62 posto.

U drugoj skupini bilo je 2800 sudionika koji su dobili pola doze prilikom prvog cijepljenja i punu dozu u docjepljivanju. Konačna učinkovitost cjepiva u toj skupini bila je 90 posto. Kombinirajući rezultate dvije skupine, istraživači su zaključili da je ukupna efikasnost cjepiva 70 posto. No, osim što je u drugoj skupini sudjelovalo znatno manje ispitanika nego u prvoj, u utorak je otkriveno kako su svi sudionici u drugoj skupini bili u dobi od 55 godina ili mlađi.

Taj detalj o starosnoj strukturi sudionika u ispitivanju nije spomenut u ponedjeljak, kada su Sveučilište u Oxfordu i AstraZeneca objavili podatke o učinkovitosti svoga cjepiva. Nadalje, pokazalo se da primjena polovine doze uopće nije planirana kao dio istraživanja, nego se dogodila pogreškom, pa postoje ozbiljne indicije da su rezultati istraživanja o efikasnosti cjepiva kompromitirani, piše FT.

Smanjene šanse za odobrenje cjepiva

S takvim zaključkom slaže se i The New York Times koji smatra kako su zbog tog detalja znatno smanjene šanse da će regulatorna tijela u SAD-u i drugim državama uskoro dopustiti upotrebu oksfordskog cjepiva. „Mislim da su stvarno narušili povjerenje u cijeli svoj razvojni program”, kazao je jedan sugovornik NYT-a, a sličnog su mišljenja i stručnjaci koji su govorili za Financial Times.

NYT postavlja pitanje zbog čega je došlo do tako velikih varijacija u učinkovitosti cjepiva u različitim dozama, kao i to zašto se čini da manja doza daje puno bolje rezultate. Istraživači AstraZenece i Oxforda kažu da to ne znaju, prenosi taj list, koji ukazuje i na to da nedostaju još neki vrlo važni podaci o istraživanju učinkovitosti oksfordskog cjepiva.

Još neke nejasnoće

Naime, iz AstraZenece navode da se rana analiza učinkovitosti cjepiva temelji na proučavanju 131 simptomatskog slučaja Covida-19 koji su se pojavili među sudionicima istraživanja. No, nije otkriveno koliko je slučajeva pronađeno u svakoj skupini sudionika, odnosno koliko ih je bilo među onima koji su primili samo polovicu prve doze cjepiva, koliko među onima koji su primili punu dozu, a koliko među sudionicima koji su dobili placebo, piše NYT.

Dodatnu zbrku unosi činjenica da su u analizi učinkovitosti cjepiva upotrijebljeni rezultati dva različita istraživanja, jednog provedenog u Brazilu a drugog u Velikoj Britaniji. To je odstupanje od prakse uobičajene u prikazu rezultata istraživanja, navodi NYT, te citira eksperticu za istraživanje cjepiva koja kaže kako AstraZeneca i Oxford „zaslužuju nisku ocjenu za transparentnost rezultata istraživanja koje su prijavili“.

Nastavlja se s istraživanjem

S obzirom na sve javno iznesene sumnje u rezultate istraživanja njihovog cjepiva, javnosti se jučer obratio glasnogovornik AstraZenece. Kako prenosi FT, glasnogovornik je kazao da je „istraživanje provedeno prema najvišim standardima“. Tvrtka je priopćila da će nastaviti s prikupljanjem podataka i dodatnima analizama, a rezultate će objaviti u znanstvenim časopisima.

Rezultate istraživanja branio je i izvršni potpredsjednik AstraZenece Menelaos Pangalos, koji je kazao da je primjena pola doze cjepiva kod dijela sudionika u istraživanju posljedica pogreške. Ta bi se pogreška po njegovom mišljenju mogla pokazati vrlo sretnom, s obzirom na to da je možda otkriven bolji način doziranja cjepiva.

„Nitko nije doveden u opasnost… Svi su reagirali vrlo brzo. Ispravili smo pogrešku i nastavili s istraživanjem, bez promjena, i dogovorili se s regulatorom da se i te ispitanike uključi u analizu”, kazao je u jučerašnjem intervjuu za NYT.

Potencijalne prednosti ovog cjepiva

Financial Times na kraju teksta o problemima s istraživanjem oksfordskog cjepiva konstatira kako je i učinkovitost od 70 posto i dalje iznad traženog praga od 50 posto koji su postavila nadležna tijela u SAD-u.

Uz to, oksfordsko cjepivo ima još neke prednosti u odnosu na ona najvećih konkurenata, Pfizera i Moderne. Osim što je znatno jeftinije, tu je i činjenica da je stabilnije i jednostavnije za skladištenje, pa otkriveni problemi nužno ne znače da cjepivo neće dobiti dozvolu za masovnu upotrebu.

Nastavite čitati