Nekad je nužno odabrati stranu

Polarni medvjedi upravo se okupljaju na sjeveru Kanade. Možete ih gledati uživo

Postoji nekoliko video streamova na kojima možete vidjeti što medvjedi rade

FOTO: Unsplash

Svake jeseni, stotine bijelih medvjeda vraća se u Churchill, Manitobu, najsjeverniju kanadsku luku, poznatu kao “svjetska prijestolnica polarnih medvjeda”, gdje čekaju da se u zaljevu Hudson stvori morski led. Gladni medvjedi koji poste mjesecima, jedva čekaju priliku da ponovno love omiljenu hranu, prstenaste tuljane.

A da bi ih promatrali, ne morate se zaputiti u Kanadu. Nekoliko je prijenosa uživo koji vode neprofitna organizacija Polar Bears International, PBI, explore.org i druge organizacije koje nude priliku da vidimo medvjede na djelu.

Neke kamere miruju dok druge lutaju, u tundra buggyjima, nacionalnim parkom Wapusk u Manitobi. Video streamovi prikazuju veliku surovost kanadske tundre, medvjede kako tumaraju i povremeno se zaigrano hrvaju. Na snimkama su ponekad i druge životinje, sove, arktičke lisice, zečevi.

Najveća vrsta medvjeda na svijetu

Trenutno traje i Tjedan polarnog medvjeda, godišnja proslava svega što je s ovim arktičkim životinjama povezano. PBI, neprofitna organizacija za zaštitu okoliša osmislila je ovaj godišnji događaj za podizanje svijesti i financiranje polarnih medvjeda koji su suočeni sa smrtnom prijetnjom klimatskih promjena i drugih ljudskih aktivnosti. Čak i izdaleka, možemo zaštiti polarne medvjede i podupirati projekte zajednice za smanjenje ugljika.

Polarni medvjedi su najveća vrsta medvjeda na svijetu, vrlo brzo plivaju, a njihova masna dlaka odbija kapljice vode. Debeli sloj tjelesne masti omogućava im život u hladnim, vjetrovitim arktičkim i subarktičkim regijama svijeta. Znanstvenici su identificirali 19 vrsta i novu dvadesetu skupinu koja živi na Aljasci, u Kanadi, Rusiji, na Grenlandu i u Norveškoj. U divljini ih je ostalo 26.000 iako je teško prebrojati one koji žive u udaljenim područjima.

Nalaze se na popisu ugroženih vrsta

Na popisu su ugroženih vrsta zbog bušenja nafte i plina, turizma, komercijalnog razvoja, pomorskog prometa, promjena staništa i zagađenja. Posebno su problematične klimatske promjene jer se polarni medvjedi oslanjaju na morski led u lovu na tuljane i drugi plijen. Kako globalne temperature rastu, led se topi sve ranije u proljeće i formira sve kasnije u jesen, pa medvjedi ostaju dulje na kopnu, bez lakog pristupa kaloričnijoj hrani. Od osamdesetih godina populacija Churchillovih polarnih medvjeda smanjila se za 30 posto.

Kako im je sve teže loviti na kopnu, veća je vjerojatnost susreta s ljudima. Medvjedi sve više prebiru po deponijama smeća u sjevernim zajednicama. Jedenje smeća štetno je za njihovo zdravlje, a blizina naseljenih područja predstavlja opasnost za javnu sigurnosti. Polarni medvjedi već su napadali ljude i često su eutanazirani da bi se zaštitile ljudske zajednice.

Gubitak morskog leda otežava im upoznavanje i razmnožavanje što smanjuje genetsku raznolikost medvjeda, pa su češće bolesni. Prema jednom scenariju ako se ne zaustavi napredovanje klimatskih promjena, polarni medvjedi mogli bi u potpunosti nestati do 2100. godine, prenosi Smithsonian.