Postoje ljudi koji po Facebooku opsesivno plaše roditelje da će im zbog korone u školi oteti djecu

U ponedjeljak u Hrvatskoj počinje nastava u novoj, nikad neizvjesnijoj školskoj godini. Učenici i učitelji morat će održavati razmak, ne se miješati s drugim razrednim skupinama i u određenim slučajevima nositi zaštitne maske na nastavi. Za provedbu nastave ključno je, dakle, poštivanje epidemioloških mjera. No, sam povratak u škole i namjera resornog Ministarstva da većinu učenika vrati u školske klupe (kako je, uostalom, i u ostatku Europe), kod pojedinih su društvenih skupina postali plodno tlo za širenje straha i panike.

O tome za Telegram govori Antonija Petričušić, docentica na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu, ujedno i administratorica Facebook grupe “Roditelji o koronaškoli”, koju je pokrenula sredinom ožujka, u jeku nastave na daljinu koja je učenike, učitelje i roditelje snašla tijekom nacionalnog lockdowna. “Smatram da je najveći rezultat grupe to što je na jednom mjestu okupila i nastavnike i roditelje koji su se trudili zajednički domisliti kako bi izgledala dobra i kvalitetna online nastava u doba pandemije”, govori Petričušić, no odmah ukazuje na fenomen koji se u grupi počeo događati početkom kolovoza.

Lažni profili s paničnim porukama

U grupu se, kaže, počelo prijavljivati neuobičajeno mnogo novih članova. U prvome je trenutku pomislila, prisjeća se Petričušić, kako se uključuje puno zainteresiranih roditelja u trenutku kada još nije bilo nikakvih konkretnih informacija resornog ministarstva o novoj školskoj godini. “No ono što me potaknulo na sumnju, skepsu u pogledu stvarne, istinske motivacije tih novih članova, je da sam primijetila da su mnogi profili tek nedavno otvoreni, nemaju prijatelja, nisu članovi nikakvih grupa. Drugim riječima, posumnjala sam da se radi o lažnim profilima”, prepričava.

Drugi znak za uzbunu “zazvonio” joj je, ističe, nekoliko dana nakon masovnih ulazaka; diskurs u grupi počeo se mijenjati u sasvim oprečan ranijem. “Odjednom se dijele postovi kojima se zapravo plaši druge članove. Na primjer, otimat će vam djecu ako obole od korone u školi ili zabranimo nošenje maski u razredu, to šteti našoj djeci…”, govori i dodaje kako su ti članovi ubrzo počeli promovirati druge roditeljske skupine i inicijative koje su zagovarale ideje poput homeschoolinga ili prava roditelja da odaberu vid nastave koji će njihovo dijete pohađati.

Iskorištavanje objektivne zabrinutosti

U njenoj se grupi, potom, pojavila inicijativa novopridošlih članova da bi cijela grupa trebala zagovarati školovanje kod kuće i usprotiviti se učioničkoj nastavi. “Zagovarali su da bi trebalo dopustiti roditeljima da izvrše odabir. Oni mudro izabiru ne koristiti izraz ‘pravo na izbor’ jer ono implicira pravo žene da slobodno odlučuje o svom reproduktivnom zdravlju, nego koriste ‘pravo na odabir’, a uz to šalju poruku ‘sigurnost djece prije svega'”, primijetila je docentica koja se inače, u svom znanstvenom radu, bavi istraživanjem konzervativnih političkih inicijativa i aktera.

Poučena svime što se zbiva u bespućima internetske stvarnosti, smatra kako u ovom trenutku konzervativni akteri zapravo koriste klimu pandemije, straha i objektivne zabrinutosti roditelja i time mobiliziraju i motiviraju svoje dodatne pristaše. Pokušavaju, pojašnjava, mobilizirati podršku roditelja djece s kroničnim bolestima, podršku preplašenih roditelja, zagovarajući homeschooling i vršeći masovni pritisak na ravnateljice i ravnatelje škola slanjem mailova u kojima zahtijevaju da njihova djeca ne nose maske za vrijeme nastave.

Pozivi na prosvjed

Ideja podučavanja od kuće od strane roditelja ili plaćenog tutora, u Hrvatskoj nije prisutna odnedavno. “U Hrvatskoj homeschooling nije zakonski reguliran i pobornici te ideje već je nekoliko godina promoviraju marginalno u medijima, a sada su iskoristili pandemiju kako bi je proširili i promovirali”, objašnjava docentica. S dolaskom novih članova u grupu “Roditelji o koronaškoli”, govori za Telegram, mnogi od profila koji šire strah i paniku pozivali su i na prosvjed 5. rujna.

“Tako sam i saznala za prosvjed Festival slobode”, kaže Petričušić i dodaje kako tada, pretraživanjem web stranica nije uspjela doznati baš ništa o organizatorima prosvjeda koji je jučer na kraju okupio nekoliko tisuća ljudi na glavnom zagrebačkom trgu. Ipak, ističe, Facebook stranica prosvjeda okupila je 100.000 pratitelja. “Taj broj simbolički govori nešto o tome da su ljudi prepoznali tu ideju kao nešto što im je blisko, možda ne razumijevajući opasnost drugih implikacija”, smatra.

Objave koje šire poruke straha i panike vezano za školu, dodaje docentica, primijetila je i u drugim roditeljskim grupama u kojima se razgovara o, primjerice, razvoju djece ili kreativnim igrama za djecu. O svemu je jučer obavijestila Pravobraniteljicu za djecu Helencu Pirnat Dragičević i Borisa Miloševića, potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava.

Petričušić očekuje djelovanje nadležnih

“Budući uskoro počinje školska godina, roditeljske strpnje i brige su značajne, a neki akteri doista koriste ovu pandemijsku situaciju inzistirajući na rizicima, strahu, nesigurnosti, smatram nužnim obavijestiti nadležne institucije”, napisala im je Petričušić, uz opasku kako smatra da širenje panike i lažnih informacija vezano uz odgojno-obrazovni model u uvjetima “sad već kronične pandemije”, valja promatrati i kao sigurnosni rizik po provedbu obrazovne javne politike.

Očekuje da će Milošević i Pirnat Dragičević djelovati u okviru svojih nadležnosti, odnosno, da će osmisliti politike i ispravan odgovor kojim će informirati ljude da nema razloga za strah i paniku. “Očekujem da jasno komuniciraju da se mobilizacijom straha šteti i građanima i ponajviše našoj djeci, jer su ona kao spojene posude roditelja. Ako roditelji ne vjeruju nastavnicima, obrazovnim djelatnicima, ravnateljima kako će urediti nastavu, onda se ni djeca neće na toj nastavi osjećati dobro i maksimizirati rezultate iz cijelog odgojno-obrazovnog procesa”, zaključuje Petričušić u razgovoru za Telegram.