Postoji muzej CIA-e: 'Kroz njega vodimo svoje službenike, da vide našu dobru i lošu povijest'

Muzej, smješten unutar sjedišta američke obavještajne agencije u Langleyu, u Virginiji, je možda najneobičniji i najekskluzivniji muzej na svijetu, prepun artefakata koji su oblikovali povijest. No, njegova vrata zatvorena su za javnost, kaže BBC. Zbirka muzeja upravo je, povodom obilježavanja 75. godišnjice Agencije, renovirana, a ekskluzivni ulaz dopušten je maloj skupini novinara, piše BBC.

Među 600 izloženih artefakata nalaze se razne špijunske naprave iz hladnoga rata, “mrtvi štakor” u kojem se mogu sakriti poruke, tajna kamera unutar kutije cigareta, golub sa špijunskom kamerom, i čaša za martini koja eksplodira. Posjetitelj ovdje može vidjeti pištolj pronađen kod Osame bin Ladena ili kožnu jaknu Sadama Husseina.

Nije samo povijest CIA

Tu su i detalji nekih CIA-inih poznatijih operacija. Izložena je maketa kompleksa u Pakistanu u kojem je se skrivao Osama bin Laden, a koji je pokazan predsjedniku Obami prije nego je on odobrio akciju u kojoj je Osama ubijen. Najnoviji izložak, s kojeg je upravo skinuta oznaka tajnosti, je model kompleksa koji je korišten da bi se predsjednika Bidena izvijestilo o misiji gdje je meta bio novi vođa Al Qaide, Zawahiri koji je ubijen dok je bio na balkonu. Njegova obitelj nije stradala.

Prva polovica muzeja ide kronološkim redom od osnutka CIA-e 1947. godine do Hladnog rata i napadi na tornjeve 9/11 2001. godine, s jasnim zaokretom fokusiranja na borbu protiv terorizma. Postoji i odjeljak o fijasku u Zaljevu svinja kada je misija CIA-e za svrgavanje Fidela Castra na Kubi katastrofalno pogriješila, te neuspjeh u pronalaženju oružja za masovno uništenje u Iraku.

“Ovaj muzej nije samo povijest CIA-e. Kroz njega vodimo naše službenike istražujući našu dobru i lošu povijest. To će nam pomoći da bolje obavljamo posao u budućnosti. Moramo učiti iz svojih uspjeha i neuspjeha”, objašnjava direktor muzeja Robert Z. Byer.

Neki aspekti su manje vidljivi

Neki od najkontroverznijih aspekata djelovanja CIA-e manje su vidljivi, kao zajednička operacija s britanskom MI6 iz 1953. godine, za svrgavanje demokratski izabrane vlade u Iranu i novija umiješanost u mučenje osumnjičenih za terorizam nakon 2001. godine. Drugi dio muzeja se fokusira na neke specifične operacije. Detaljno je opisana priča o nastanku fraze “ne možemo ni potvrditi ni zanijekati”.

U kasnim šezdesetim godinama podmornica iz Sovjetskog saveza izgubljena je negdje na dnu oceana. Nakon što su je SAD locirale, CIA je u ostvarila suradnju s milijarderom Howardom Hughesom kako bi pokušali vratiti olupinu i tehnologiju na brodu. Krenula je priča da će Hughes iskopavati morsko dno uz pomoć broda Glomar Explorer.

Uz model sovjetske podmornice, odjeću sa Glomara, pepeljare, tu je čak i perika koju je nosio zamjenik CIA-e tijekom posjeta brodu. Misija je bila djelomično uspješna jer se podmornica raspala dok su je čelične kandže broda Glomar pokušavale izvući. Većina onoga što je nađeno u podmornici je i danas tajna.

U muzeju je i naslovnica za film Argo

Kada je operacija izvlačenja sovjetske podmornice, nazvana Projekt Azorian, otkrivena, dužnosnicima je rečeno da govore “ne mogu ni potvrditi ni zanijekati” ono što se dogodilo, što je izraz poznat kao “Glomar odgovor” i još se uvijek naširoko koristi. Ovdje je i naslovnica za lažni film Argo, gdje se spasilački tim pretvarao da snimaju film što je omogućilo spašavanje diplomata zatočenih u Iranu nakon revolucije 1979. godine, priča koja je kasnije pretvorena u holivudski film.

A strop novog muzeja sadrži skrivene poruke u različitim vrstama koda. Ulaz u Muzej CIA-e upoznaje posjetitelje sa sveobuhvatnim temama, a CIA želi da se slike dijele s javnošću putem društvenih mreža kako bi vidjeli mogu li se dešifrirati. Neki od izložaka moći će se vidjeti online.