Poznati IT poduzetnik Hrvoje Prpić za Telegram prvi u Europi recenzira novu HTC virtualnu stvarnost
Ugledni IT-jevac za Telegram analizira dostignuća u tom području
Prošli tjedan posjetio sam europsko sjedište HTC-a i postao prvi Europljanin u Europi koji je isprobao posljednju verziju HTC Vivea, trenutačno najnaprednijeg komercijalnog uređaja za virtualnu stvarnost na svijetu. I karakteristike su mu impresivne.
Kašnjenje slike je neprimjetno, brzina prikaza je čak 90 slika u sekundi po oku, što je puno, a rezolucija je HD za svako oko. Cijela priča je toliko realna da se virtualnom ponoru približavate s jednom nogom naprijed, a drugom iza i polako se navirujete preko ruba da ne padnete.
Doživljaj HTC Vive-a
Nakon što sam stavio uređaj na glavu, djelatnik HTC-a mi je donio kontrolere koje vidite kako lebde u zraku prema vama i s obzirom na to da je preciznost 0,1 mm s apsolutnom točnošću sam ih uhvatio iako ih u stvarnosti nisam vidio nego samo njihovu renderiranu sliku. S obzirom na slobodu kretanja vjerujem da je ovo uređaj oko kojeg će se vrtjeti najviše profesionalnih aplikacija.
HTC Vive je već danas spreman za savršenu VR (virtual reality) konferenciju, VR kupnju preko interneta, izradu VR showrooma ili edukaciju i vjerujem da će imati veliku prednost pred konkurencijom u tim poljima.
Zvjezdane staze
A analitičari Goldman Sachsa tvrde da ćemo za samo deset godina na virtualnu stvarnost trošiti više novca nego danas na TV uređaje. Na posljednjem najvećem sajmu potrošačke elektronike u Las Vegasu, polovica sajma bila je posvećena virtualnoj stvarnosti, a svatko tko je ikada probao virtualnu stvarnost ostao je zapanjen.
No što je to virtualna stvarnost? Svi koji su ikada pogledali neku od epizoda Zvjezdanih staza vidjeli su kako se posada odlazi odmarati u hologramske sobe u kojima se trenutačno teleportiraju u nove svjetove. Jedanput je to neka scena iz vestern filmova, drugi put viktorijanska Engleska, treći put neka ljubavna priča i slično.
Svi, koji su tehnički barem malo nadareni, gledajući tu scenu razmišljali su na koji način to radi? Sve je to u seriji objašnjeno raznim poljima, hologramima i sličnim zamršenim pojmovima, dovoljno komplicirano da vas odvrati od toga da krenete sami izrađivati svoju hologramsku sobu.
Međutim, neki pametni ljudi su otkrili da se te stvari mogu mnogo jednostavnije napraviti nego što su to tvorci serije zamišljali.
Kako funkcionira VR
Prva stvar koju moramo znati je da čovjek oko 90 posto informacija unosi putem očiju i ušiju, a ne putem dodira, mirisa ili osjećaja ravnoteže. Slažete li očima i ušima, mozak će prihvatiti laž kao novu stvarnost. Upravo na tom principu radi i virtualna stvarnost, slika koju dobivate putem naočala virtualne stvarnosti je napravljena upravo tako da vas zavara da se nalazite u novom okruženju. Način na koji to radi uopće nije kompliciran.
Prvo, naočale pokrivaju vaše kompletno vidno polje, ono što vidite je samo ono što vam računalo ili mobitel prikazuju i ništa drugo. Drugo, prikaz slike se mijenja ovisno o poziciji vaše glave, pogledate li gore, kamera će se okrenuti gore, okrenete li se oko sebe, kamera će prikazati sliku iza vas. S obzirom na to da se to događa 30 do 90 puta u jednoj jedinoj sekundi, riječ je o mnogo bržem prikazu nego što je mozak sposoban shvatiti (25 slika u sekundi) i mozak je potpuno prevaren. Dodajte tome i zvuk, i laž je potpuna.
Mozak toliko vjeruje očima da ako vam računalo nagne virtualnu prostoriju, sigurno padate na pod ako vas netko ne pridrži.
Pokušaji izrade virtualne stvarnosti javljaju se još potkraj osamdesetih godina prošlog stoljeća, međutim tadašnja tehnologija se nije mogla nositi s tehničkim zahtjevima virtualne stvarnosti. Sve se mijenja kad Palmer Luckey, tada osamnaestogodišnjak, izrađuje prvu verziju Oculus Rifta, virtualnih naočala baziranih na ekranu mobilnog telefona i pokreće prodajnu kampanju na Kickstarteru.
Uronjavanje u porniće
Prodaje 100 svojih uređaja, a jedan od kupaca je i poznati John Carmack, tvorac Dooma i vjerojatno najutjecajnija osoba u svijetu računalnih igara. Tri godine kasnije, Facebook kupuje Oculus Rift za 2 milijarde dolara i označava početak nove ere. Ulaskom silnih milijardi na tržište VR-a, veliki igrači shvaćaju da, ako ne žele završiti kao Nokia, Kodak ili Motorola, moraju pratiti visoka ulaganja i tako u cijelu priču ulaze veliki igrači Google, Samsung, Sony i HTC pumpajući silne milijarde u novootkriveno tržište.
Danas se tržište podijelilo u tri smjera – Google i Samsung smatraju da su mobilni uređaji dovoljno jaki da sami produciraju sadržaj bez pomoći snažnih računala pa tako danas možete kupiti Google kartonske naočale za samo 10-20 kuna te Samsung Gear VR, plastične naočale u koje stavljate svoj Samsung mobitel za 799 kn. Prednost tih uređaja je jednostavnost, ne treba vam ništa osim vašeg mobitela i vrlo jednostavnih naočala da utonete u VR filmove, igre ili porno filmove i sve to za vrlo malo novca.
Spajanje žicom
Sony je odlučio svoj uređaj spojiti na PS4 što malo komplicira cijelu priču s obzirom na to da se sad pojavljuje i žica koja povezuje vašu glavu s konzolom, ali cijeloj priči daje još veći osjećaj realnosti te dodaje i kontroler kojim možete upravljati. Očekuje se da će cijena iznositi oko 3000 kn, a uređaj bi trebao izaći ove godine.
Najdalje su otišli Oculus Rift i HTC Vive koji se žicom spajaju na PC računalo i nude apsolutno utapanje u virtualnu stvarnost. Oculus osim senzora na samim naočalama ima i kameru na računalu koja prati vaše pokrete pa zna kad ste se sagnuli, a kad digli, dok je HTC otišao i korak dalje pa s dva laserska odašiljača i mnogobrojnim senzorima na naočalama i kontrolerima može unutar 0,1 mm odrediti gdje su vam glava ili ruke.
Apsolutna sloboda
Na taj način imate punu slobodu hodanja prostorijom i apsolutno ste uvjereni da se nalazite u toj prostoriji koja vam se prikazuje, a ne u svojoj dnevnoj sobi. Cijena Oculus Rifta je 6000 kn i iako je pretprodaja počela pretprošli tjedan ne očekujte da ćete ga tako lako dobiti. U samo jednom danu rasprodane su sve zalihe za ožujak, travanj i svibanj, a sljedeći dan počela je prodaja za lipanj.
Očekivana cijena HTC Vivea je od 7000 do 10.000 kuna, a pretprodaja počinje na prijestupni dan – 29. veljače 2016. Ako želite najbolje od najboljega, odaberite ovo.
A gdje su Apple i Microsft? Microsoft smo već nekoliko puta u povijesti vidjeli kako griješi i kasni u donošenju odluka. Ovaj put se Microsoft odlučio za drukčiji pristup, preskočit će VR i krenuti direktno na AR – augmented reality. AR, za razliku od VR-a, koristi stvarnost i aplicira sliku na postojeću stvarnost. Recimo, gledate u svoj stol u dnevnom boravku kroz staklo, a na tom se staklu aplicira slika pa vam se čini da na svom stolu imate šahovsku ploču i figure iako ih u stvarnosti nema.
I opet, s obzirom na to da naočale prate poziciju vaše glave desecima puta u sekundi i da se slika prilagođava tome, kako god micali glavu imate osjećaj da je šahovska tabla na stolu. Očekuje se da će za 5 do 10 godina AR tržište biti i veće od VR-a i da će se te dvije tehnologije spojiti, ali u međuvremenu će VR biti vladar.
Prvi VR dućan u svijetu
A Apple je tajnovit, nikakvih apsolutno vijesti nema iz Applea, ništa se ne priča, ali je za ne povjerovati da se jedan takav div ne bi upleo u tržište takve vrijednosti, pogotovo ako znamo da je u mobitelima 90 posto potrebne tehnologije. Opet, ako znamo da Apple nikad nije ušao ni u unosno polje igraćih konzola, nikad se ne zna što i kako razmišljaju tamo.
A gdje je u toj priči Trillenium, naša platforma za online kupnju u virtualnoj stvarnosti? Trillenium u suradnji s najvećom online trgovinom za kupnju odjeće na svijetu ASOS-om radi na prvom VR dućanu u svijetu. Cijeli projekt je vrlo velik i kompliciran i ako sve prođe po planu već bismo ove godine mogli vidjeti primjenu VR-a i u online kupnji.
Prema jednoj anketi napravljenoj od strane njemačkog Siemensa, najveća želja korisnika virtualne stvarnosti nisu ni igre ni porno filmovi, nego mogućnost da prije kupnje “osjete” veličinu predmeta koji kupuju. I upravo je to ono što će im Trillenium priuštiti. Dakle, stay tuned, uzbudljiva vremena su ispred nas.
Tekst je originalno objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 23. 01. 2016.