Prašina nastala nakon udara asteroida u Zemlju dovela je do nestanka dinosaura

Prije otprilike 66 milijuna godina, masivni asteroid udario je u Zemlju, ostavivši krater dubok 20 i širok 177 kilometara.

Katastrofalni udar, poznat kao Chicxuluba, gurnuo je Zemlju u hladnu, mračnu zimu, te je čak 75 posto živih vrsta, uključujući neptičje dinosaure, izumrlo.

Nova teorija

Znanstvenici se uglavnom slažu s ovom verzijom događaja, ali dugo vode rasprave o tome koji je mehanizam pokrenuo globalnu zimu koja je na kraju dovela do masovnog izumiranja.

Sada belgijski znanstvenici imaju novu teoriju. Kada je asteroid udario u Zemlju, na mjestu današnjeg meksičkog poluotoka Yucatan, sićušne čestice usitnjenog granita ušle su u atmosferu.

Silikatna prašina blokirala je sunčevu svjetlost, pa biljke više nisu mogle obavljati fotosintezu. Životinje koje su se hranile biljkama gladovale su, što je dovelo do nestanka više vrsta.

Prestanak fotosinteze

Rezultati paleoklimatske simulacije, objavljeni u časopisu Nature Geoscience, pokazuju da je fotosinteza prestala oko dva tjedna od udara asteroida, i nije se pokrenula idućih 620 dana.

Prema simulaciji, tek nakon četiri godine dosegnula je stopu prije udara.

Postepeno izumiranje

Prema simulacijama, prašina je mogla ostati u atmosferi i do 15 godina, te je, blokirajući sunčeve zrake, 2.000 milijardi tona prašine moglo spriječiti proces fotosinteze na gotovo dvije godine i ohladiti planet za 15 stupnjeva.

Asteroid nije ubio sve dinosaure odjedanput, ali je polako doveo do smrti tri od svake četiri vrste, piše The Guardian.

Prvo istraživanje prašine

Ovo vjerojatno nije posljednja teorija o nestanku dinosaura, ali ovo je jedno od prvih istraživanja koje se pomnije bavi prašinom.

“Učinci prašine nisu dobro poznati”, objasnio je koautor studije geolog Pim Kaskes, sa Sveučilišta Vrije Universiteit Brussel za The New York Times.

Nastupila globalna zima

Znanstvenici su temeljitije proučili utjecaj prašine na sitnozrnatim uzorcima iz Tanisa, geološke formacije u Sjevernoj Dakoti, koja sadrži fosile i krhotine nastale nakon udara Chicxuluba.

Otkriveno je da je sitna silikatna prašina, koja se podignula u zrak nakon udara, imala ulogu u globalnoj zimi, pokazala je simulacija.

To sugerira da su fine čestice prašine možda imale veću ulogu u masovnom izumiranju nego što se do sada mislilo.

Niz prirodnih katastrofa

Poremećaj fotosintetske aktivnosti izazvan prašinom je ogroman, kazali su znanstvenici za Live Science.

Prema Timesu, globalna zima uzrokovana prašinom objasnila bi kako su biljke i životinje mogle preživjeti dok su bile u stanju mirovanja, ali to ne pokazuje kako su preživjele morske biljke.

Udar asteroida izazvao je šumske požare, tsunamije i kisele kiše, što je sve pridonijelo masovnom izumiranju biljnih i životinjskih vrsta, kažu znanstvenici.