Nekad je nužno odabrati stranu

Predstavnici Vlade i stožera drže konferenciju o koronavirusu: 'Brojevi nam više ne rastu'

Plenković i Stožer su danas oko 11 sati održali sastanak

FOTO: Screenshot/N1

Premijer Andrej Plenković i predstavnici Nacionalnog stožera civilne zaštite Republike Hrvatske održali su sastanak u 11 sati. Povodom tog sastanka, premijer i predstavnici Stožera dali su izjave. Inače, danas je zabilježeno 2365 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a preminule su 43 osobe. Broj aktivnih slučajeva danas je iznosio 16.929, a 1710 pacijenata je na bolničkom liječenju, od toga je 194 ljudi na respiratoru.

Stožer je naknadno objavio ispravljenu vijest. “Sukladno naknadnom revidiranju podataka kojim su utvrđena 3 retestirana slučaja, ukupni broj novooboljelih te broj ukupnih i aktivnih slučajeva umanjen je za 3. U posljednja 24 sata zabilježena su 2362 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 16926. Među njima je 1710 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 194 pacijenta. Preminule su 43 osobe”, napisali su.

Konferencija je krenula oko 14 sati

Nešto prije 14 sati, novinarima se prva obratila Alemka Markotić, ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević. “Dobili smo informacije o tome na čemu će u Europi biti fokus sljedećih nekoliko tjedana. Bit će to testiranje u raznim zemljama i donošenje zajedničkog stava o duljini karantene i izolacije i o cjepivima” rekla je.

Dotakla se i brzih antigenskih testova. “Ubrzano pristižu različiti testovi, većina su deklarirani kao vrlo osjetljivi. Većina nacionalnih laboratorija analizira te testove. Zaključeno je da ćemo razmijeniti informacije o tome. Iskustva u različitim zemljama su različita. Tamo gdje se išlo u širu populaciju se očekuje detekcija do 30 posto pozitivnih. Slovačka je testirala stanovništvo starije od deset godina. Njihov je fokus bio na žarištima i na ljude koji još nisu identificirani koji su, ako su pozitivni, onda izolirani, kao i njihovi kontakti”, rekla je Markotić.

O masovnom testiranju

Markotić se potom dotaknula i teme masovnog testiranja, kojeg je provela Slovačka. “Slovaci su htjeli dobiti određene podatke, koliko mogu očekivati akutnih slučajeva i zaključili su da je oko četiri do pet posto populacije akutno, a njihov fokus je da se usmjeravaju na žarišta. Ciljano su testirali na mjestima gdje im se dogodio veći broj slučajeva, čak i više puta da bi uhvatili i izolirali i ljude koji su pozitivni, a još nemaju simptome te pogotovo njihove kontakte. Jako je važno pronaći kontakte”, rekla je Markotić.

Osvrnula se i na Njemačku, odnosno i o sastanku na kojem je bila s kolegama iz EU. “Stav Njemačke je da su dosegnuli plafon u mogućnostima testiranja. Po njima je sad važno usmjereno testirati i gdje postoje indikacije, što mi radimo cijelo vrijeme. Slična iskustva imaju i druge zemlje, idući petak imamo novi sastanak”, kaže Markotić. Tvrdi kako će se u sljedećih dva ili tri tjedna donijeti zajednički stav o testiranju na području Europe, kao i zajednički konsenzus oko trajanja samoizolacije i izolacije.

Bitno je prozračivati i izbjegavati kontakt

Sljedeću izjavu je dao predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić. “Danas smo imali, kao i prošle nedjelje, sastanak stožera na kojem smo razmotrili trenutnu epidemiološku situaciju. Konstatirano je da smo došli do stabilizacije broja zaraženih i broja preminulih. To je na tragu onoga što je premijer rekao, da postoje naznake o stabilizaciji brojeva. Sada smo tu. Broj sada stagnira. Sada trebamo vidjeti što ćemo napraviti, što mjerama, što odgovornim ponašanjem, kako ne bismo ostali na ovoj razini brojeva koji su jako veliki. Važno je sada smanjiti te brojeve, kako bi u narednim tjednima se smanjivala cirkulacija virusa i pritisak na zdravstveni sustav”, izjavio je Frka-Petešić.

Frka-Petešić kaže da broj ljudi koju jedna osoba zarazi trenutno 1.04 (R0 faktor), a kaže kada bi broj bio 1, da broj zaraženih uopće ne bi rastao. “Brojku bi trebalo spustiti na 0.9, na taj način će se broj zaraženih smanjiti. Glavni način kako to napraviti je osobno ponašanje.

“Tu je posebno važno kombinirati nekoliko stvari. Kao što je držanje distance, korištenje maske i izbjegavati rukovanje. Treba smanjiti i broj nepotrebnih druženja. Što više ljudi srećemo, to je veća i brža cirkulacija virusa. Treba i povećati redovito prozračivanje prostora. To je razlika spram ljeta. Tada smo svi bili vani, a sada smo rjeđe. Aerosol se prenosi u zatvorenim prostorima. I osoba može zaraziti sve druge u prostoru čak i ako nosi masku, ako se prostor ne prozračuje”, rekao je.

‘Ne vidimo neki učinak od lockdowna’

“Ako se krivulja ne stabilizira i ne krene prema dolje, treba razmotriti sve mjere kako bi se izbjegao lockdown i policijski sat. Neke zemlje su već uvele restriktivnije mjere. Sadašnja stabilizacija u tim zemljama je počela i prije nego što su uveli lockdown. Možda Austrija i Slovenija pooštravaju mjere da bi mogle imati skijašku sezonu. Argentina je imala izuzetno strogi lockdown, za razliku od Brazila, a danas je prestigla Brazil. Vidimo da je Belgija opala, a lockdown je došao jako kasno, lockdown je u Velikoj Britaniji uveden, a zapravo je broj slučajeva počeo padati prije. Stoga ne vidimo neki učinak od lockdowna, posebice u hladnim periodima, budući da se zatvara ljude u prostor koji nije prozračen”, nastavlja predstojnik. “Najveća žarišta su privatna okupljanja, a to treba sada smanjiti. Neće biti represivnih mjera, već je to nešto što svatko od nas treba odlučiti za sebe”, kaže Frka-Petešić.

Frka-Petešić je potom rekao da se ne planira ići na online školovanje. “To je stvar koju treba jako dobro razmotriti, kolike bi bile prednosti, a koliki nedostaci. Pogotovo koliko bi bilo pametno sada vratiti studente iz Zagreba diljem Hrvatske da se vrate svojim roditeljima, bakama i djedovima”, rekao je.Nadodaje kako misli da je Hrvatska daleko od uvođenja online nastave. Potom je rekao kako je neodgovorno sada govoriti o sezoni skijanja koja dolazi nakon Nove godine. “To je apsolutno nemoguće danas, o tome razmišljati”, zaključio je Frka-Petešić.

O stanju u zaraznoj bolnici i koloni sjećanja

Za Markotić je stiglo pitanje o stanju u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević. Kaže kako je stanje stabilno, no da su kapaciteti popunjeni. Ističe da su ljudi svjesni situacije. “Oni koji su blaže bolesni samoinicijativno ostaju doma i javljaju se svojim osobnim liječnicima, a ovi teže bolesni javljaju se na Kliniku. Kapaciteti intenzivne većim dijelom su popunjeni. Mi smo prvi popunjeni, prvi smo dostigli svoje kapacitete, ali to je jedan dinamičan proces”, rekla je.

Markotić je potom rekla da bi ljudi koji osjete pogoršanje trebali odmah otići ili javiti se liječniku, te da ne čekaju nekoliko dana. Ponovila je da ako ljudi osjete gušenje, kašalj, kratak dah, da ne trebaju čekati, već zvati liječnika. Po potrebi, takvi pacijenti će biti hospitalizirani, kaže. Potom se dotakla i teme Kolone sjećanja. “Ja u Vukovar neću ići, nego će tamo biti predstavnici vlasti i branitelji. Važno je istaknuti da su naši branitelji znali čuvati jedan drugoga i svoje obitelji i u Domovinskom ratu, a to znaju činiti i danas”, zaključila je Markotić.