Nekad je nužno odabrati stranu

Prema novom zakonu primalje bi mogle pratiti trudnoću umjesto doktora. To bi bio spas za udaljenija mjesta

Zakon o zdravstvenoj zaštiti je odobrio privatnu praksu za primalje

Medicine concept ultrasound scan. Young doctor woman scanning pregnant with scanner machine.
FOTO: Getty Images/iStockphoto

Posjeti ginekologu za vrijeme trudnoće bi mogli postati nepotrebni temeljem zakona koji je stupio na snagu početkom godine. Primalje bi u Hrvatskoj, kao što je slučaj u Sloveniji, mogle pratiti trudnoću od prvih tjedana trudnoće do poroda, ići s trudnicom u rodilište kada joj dođe vrijeme ili asistirati pri porodu kod kuće, pod uvjetom da se radi o zdravoj trudnoći.

Primalje bi time mogle osnovati privatnu praksu, a iz udruge Roda, kako piše tiskano izdanje Novog Lista, za uvođenje ovakve prakse zalažu već desetljećima. Kako bi te usluge zaista bile dostupne u Hrvatskoj potrebno je još razviti model u kojem bi se privatna primaljska praksa mogla ugovarati s HZZO-om.

Primaljska komora predlaže dva modela

Primaljska komora je već razradila dva moguća modela. Prvi, osnovni model, bio bi zadužen za edukaciju, savjetovanje za trudnice i savjetovanje oko dojenja. Drugi model privatne primaljske prakse je model u kojem primalja može provoditi cjelokupni nadzor nad zdravom trudnoćom. Za takav model bi trebala imati i određeni broj godina staža u rađaoni. Primalja bi dakle provodila sve preglede i kontrole, te čak vršila porođaj. Primalja bi sa ženom išla u rodilište, ili pak ako žena tako odluči, nadzirati kućni porod.

Teoretski, zakon dopušta primaljama da imaju vlastitu ordinaciju, svoj prostor i svoju praksu, u kojoj mogu raditi sve radnje vezane za trudnoću. Međutim, ako se pojavi indikator da trudnoća prelazi van nadležnosti primaljske skrbi, primalja je dužna trudnicu predati liječniku. Primalje bi dakle trudnicama mjerile težinu i krvni tlak i razgovarale s njima, što je upravo ono što trudnicama nedostaje, budući da liječnici nemaju previše vremena. Uz određenu edukaciju, primalje bi mogle i obaviti ultrazvučne preglede, ako je to potrebno.

Ženama treba individualni pristup

Ako primalja želi osnovati privatnu praksu, svoj zahtjev šalje u komoru, koja mora dati suglasnost, a Ministarstvo zdravstva daje konačnu dozvolu za rad. Kako piše Novi List, do sada nije predan niti jedan takav zahtjev. Komora pak dozvoljava i da se prijave primalje koje nemaju dovoljno prakse, budući da one mogu raditi u osnovnom modelu, odnosno, raditi savjetovanja i educirati.

Iz HZZO-a još uvijek nisu odgovorili jesu li spremni na usluge s privatnim primaljama, premda je to uobičajena praksa u zapadnoj Europi. Predsjednica Hrvatske komore primalja Barbara Finderle, ispričala je kakva je praksa u Nizozemskoj.

“Tamo se ne rade vaginalni pregledi ako to nije nužno, nego se pregleda krv, urin, tlak i puno se radi na komunikaciji s trudnicom da zna što je očekuje u trudnoći i na porođaju. Svaka žena u trudnoći je specifična, i može imati različite probleme, od jutarnjih mučnina, zatvora, poremećaja u metabolizmu prehrane. Zato im treba individualni pristup, a kod nas u domu zdravlja za to nemaju vremena”, ispričala je Finderle.

Spas za udaljenija mjesta

Do sada je nekoliko primalja u Hrvatskoj otvorili privatnu praksu u obliku obrta, gdje vode edukacije i savjetovanja. Međutim, komora upozorava da je to neregulirano područje, budući da svatko može voditi tečaj za trudnice bez ikakve edukacije. Tu se javlja problem lošeg informiranja, što nije dobro niti za zdravstveni sustav, niti za žene.

Iz udruge Roda tvrde da bi ovakve prakse bile spas za udaljena mjesta. Kako ističe Danijela Drandić, aktivistica udruge, primalje bi bile spas za udaljena mjesta u Lici, Gorskom Kotaru i općenito na svim mjestima gdje je odlazak liječniku trošak i nepotrebno maltretiranje trudnice. U gradovima možda ne postoji takav problem jer se može birati liječnika, no u malim mjestima, itekako je.