Razgovor s profesorom dr. sc. Draganom Schwarzom, osnivačem i ravnateljem specijalne bolnice Radiochirurgia u Zagrebu, nije za mene počeo baš nabolje. Na pitanje zašto je u Hrvatskoj tako velika smrtnost oboljelih od korone, ali i malignih bolesti, doktor Schwarz zatekao me protupitanjem: “Kada ste zadnji puta napravili CT pluća?”.

Iznenađen, promrmljao sam nešto ispod glasa, pa je uslijedio novi udar: “Kada ste bili na kolonoskopiji?” Nemoćno sam slegnuo ramenima, a profesor Schwarz je nastavio: “Jeste li dobili poziv za taj pregled?” Šutio sam i pokušavao izbjeći pogled inspektora Schwarza: “Ali niste otišli?” Nakon uzdaha kajanja uslijedio je završni udarac: “Hoćemo li nastaviti? Znate li koliki vam je PSA?”. Već dobrano posramljen više nisam imao snage reagirati.

“Eto vidite, zato je u Hrvatskoj tako velika smrtnost kod većine bolesti. Ljudi ne brinu oko svoga zdravlja, malo ih ide na redovite kontrole, a uspješnost liječenja leži upravo u ranom otkrivanju bolesti”, istaknuo je profesor Schwarz, te upozorio: “Prevencija je sve, ona je najvažnija. Rano otkrivanje karcinoma od presudne je važnosti. Ako se tumor otkrije u ranoj fazi, rezultati liječenja su bitno bolji”.

Preventivni pregledi su besplatni

Potom je doktor Schwarz iznio još nekoliko argumenata koji potkrepljuju njegove teze. “Nema u Hrvatskoj više karcinoma nego u drugim državama, no kod nas je smrtnost veća jer se bolest kasno ili prekasno otkrije. Malo se ljudi preventivno kontrolira, premda su ti pregledi besplatni i lako dostupni u javnom zdravstvu. Čak se ljude pismeno poziva na preglede, pa opet ništa”. Zaključio je kako bi se redovitim pregledima ne samo smanjila smrtnost nego bi se bitno smanjili troškovi liječenja.

“Razumijem da se ljudi pomalo i boje, ali svatko od nas mora sam u sebi prelomiti koliko mu je stalo do zdravlja i života”. Prof. dr. sc. Dragan Schwarz, 56, specijalist je kirurgije i subspecijalist digestivne i onkološke kirurgije, član Američke kirurške akademije i ravnatelj specijalne bolnice Radiochirurgia, koja je smještena u Svetoj Nedjelji nadomak Zagreba.

Na osnivanje specijalne bolnice, kaže, potaknuo ga je znanstveni izazov, želja za usavršavanjem i učenjem. “Kad se bavite klasičnim, rutinskim medicinskim poslom, kao što je kirurgija, uvijek postoje sanjarenja i želje”. Schwarzov san oduvijek je bila primjena visoke tehnologije u medicini, odnosno kirurgiji. Tako je nastala specijalna bolnica Radiochirurgia koja prednjači po revolucionarnim tehnološkim inovacijama instaliranim na jednom mjestu uz vrhunski tim stručnjaka. “Jer bez ljudi”, napominje profesor Schwarz, “tehnologija je ništa”.

Vrhunski tim eksperata, dream team

Stoga je na početku i bilo najvažnije okupiti tim vrhunskih eksperata, a to, priča, čak i nije bilo toliko teško. Svi su, naime, željni koristiti najnovija tehnološka dostignuća te unapređivati način rada.

“S mnogima od naših vrhunskih liječnika povezuje me dugogodišnje poznanstvo i prijateljstvo, kao i zajednička borba protiv karcinoma. U Radiochirurgiji smo im ponudili bolje uvjete rada, mogućnost dodatnog učenja i visokoprofesionalni pristup, pa, dakako, i veće plaće”. Zahvaljujući tome Radiochirurgia Zagreb uspjela je okupiti liječnički dream team.

Ti vrhunski eksperti imaju na raspolaganju najmoderniju tehnologiju vrijednu više od 25 milijuna eura. Među ostalim, tu je sustav – Edge za radioterapiju i radiokirurgiju američke tvrtke Varian. Perjanica specijalne bolnice je tehnološko čudo – Cyber Knife S7. Taj uređaj najnovije generacije, prvo je instaliran u Zagrebu, a u Europi ih je još samo nekoliko. I treća stvar po kojoj se Radiochirurgia razlikuje od ostalih medicinskih ustanova je tim profesora i inženjera fizike bez kojih se, tvrdi profesor Schwarz, ne bi mogli ostvarivati vrhunski rezultati u liječenju onkoloških bolesti.

Uređaj koji uništava karcinom

Stroj Edge golemih je dimenzija, pogotovo ako se pokretnom dijelu pribroji još i golemo fiksno postolje. Stoji oko 10 milijuna eura i ključan je saveznik u borbi protiv karcinoma.

Taj radiokirurški uređaj uz pomoć koncentriranog fotonskog zračenja uništava metastaze u tijelu. Bez rezanja i bez krvi, a u nekim slučajevima i bez potrebe za kemoterapijom. Specijalni lokatori, zapravo GPS za tijelo, ubrizgaju se u tkivo tumora, pa uz njihovu pomoć Edge milimetarskom preciznošću uništava karcinom zračenjem. To je posebno važno, primjerice, u slučaju gušterače koja se pomiče, čak i kad tijelo miruje. No uz pomoć lokatora, sustav Edge slijedi promjene položaja gušterače te može sustavno, bez prekida uništavati tumor.

Njegovom upotrebom, ističe profesor Schwarz, često se izbjegavaju klasični kirurški zahvati, pogotovo kad ih je potrebno napraviti više, primjerice, kod metastaza na jetri, plućima ili mozgu. Tako se izbjegava mogućnost ozljeđivanja zdravog tkiva, a rezultati su isti ili čak bolji od onih koji se postižu operacijom. “Važno je također napomenuti da su zbog preciznosti, opasnosti po okolno zdravo tkivo, svedene na minimum”.

Revolucija rada u radiokirurgiji

Kad se pojavio Edge radiokirurški sustav izazvao je pravu revoluciju u načinu rada radiokirurgije. Posebno je efikasan u liječenju tumora pluća, mozga, kralježnice… Među ostalim, Edge sustav karakterizira visoka preciznost, a kalibriran je za provjeru točnosti svakih 50 milisekundi.

Ubrzo sam se međutim uvjerio, nakon što sam ušao u dvoranu u kojoj je Cyber knife S7, da sustav Edge ni izdaleka nije najveći stroj. Cyber knife S7 izgleda kao impresivni, divovski robot. Taj dojam pojačava odnos kreveta na kojem leži čovjek i nad kojim se nadvija glava stroja. Dimenzije čovjeka doista su patuljaste u odnosu na aparat. Ukupni dojam potenciraju i brojni pomoćni strojevi, kompjutori, ekrani, posljednje riječi tehnologije koje se nalaze uz aparat.

S obzirom na dimenzije zadivljujuće je gledati kakvom brzinom taj stroj radi i kojom lakoćom mijenja pozicije. Cyber knife pruža mogućnost hipofrakcioniranja te gađa
karcinome na svim mjestima u tijelu. Doktor Schwarz objašnjava da bolesno tkivo pogađa nevjerojatnom točnošću čak i ako ono ne miruje. “Istodobno smanjuje na minimum doze koje eventualno pogađaju zdravo tkivo i organe, a ti personalizirani tretmani traju svega 15-60 minuta. Cijeli je postupak bezbolan, neinvazivan i milimetarski precizan”, tvrdi profesor Schwarz.

Koristi se i umjetna inteligencija

Profesor Schwarz ističe i kako je prije tretmana jednim od ovih uređaja najvažnije utvrditi o kakvoj je bolesti riječ te potom procijeniti što će se i na koji način liječiti. “I to je naša najveća snaga: zahvaljujući velikom iskustvu i znanju naših stručnjaka, odlučujemo hoćemo li liječiti klasičnim operativnim zahvatom, hoćemo li koristiti samo radio kirurgiju ili ćemo pak imati hibridni pristup. A to znači liječenje kombinacijom operativnog zahvata i radio kirurgije”.

Sustav Cyber Knife S7 potpuno je automatiziran te ima submilimetarsku preciznost. Koristi umjetnu inteligenciju, AI, koja osigurava personalizirano liječenje. To potencijalno smanjuje ili eliminira pogreške s kojima se mora računati u drugim načinima liječenja.

U prvim verzijama radiokirurgija se koristila u neurokirurgiji za liječenje tumora na mozgu. No napretkom tehnologije, posebice računalne, ta zadnja riječ znanosti koristi se za liječenje primarnih i metastatskih tumora mozga, tumora glave i vrata, mekih tkiva, pluća, bubrega, jetre, gušterače, akustične neurome, meningiome te tumore baze lubanje. Također i za tumore hipofize, oka, prostate… Važno je istaknuti da se jakim dozama zračenja tumor može uništiti već tijekom jednog tretmana.

Je li uvijek moguća operacija?

Nova tehnologija jednako je učinkovita, ako ne i više, od klasične kirurgije. Zbog tumora koji je metastazirao ponekad se mora napraviti i više operacija, što je rizično. No uz pomoć Cyber knife i Edge uređaja tog rizika nema. I to je velika korist za pacijente. Profesor Leonardo Patrlj objašnjava kako često operacija nije moguća, ali tada postoji mogućnost da se zračenjem uništiti jedna po jedna metastaza.

“Pa pacijenti koji prije nisu imali šanse, sada ju imaju. Radiokirurgija nije svemoguća i ne može riješiti i tretirati sve tumore, ali je iznimno snažan i moderan alat u borbi s karcinomom. Taj sustav nam je pomogao da na drugačiji način gledamo na bolest i pacijenta”, zaključio je profesor Patrlj.

Zahvaljujući specijalnim strojevima neki od pacijenata koji boluju od neoperabilnog raka gušterače i koji dolaze s prognozom od nekoliko mjeseci života, uz njihovu terapiju i liječenje žive već više od 28 mjeseci. Ti rezultati spadaju u sam svjetski vrh.

Kirurzi koji liječe nekirurški

Jedan od paradoksa je da se za neinvazivno liječenje radiokirurškim nožem zalažu kirurzi koji su svoje karijere gradili na vještini baratanja skalpelom. I sada zapravo sijeku granu na kojoj sjede, odnosno čine sve kako bi broj klasičnih operacija što više smanjili. Profesori Danko Velimir Vrdoljak i Patrlj sami priznaju da se nalaze u neobičnoj situaciji, no zadovoljni su što krče puteve u revoluciji liječenja tumora.

“U potpunosti se promijenio algoritam liječenja tumora i sretni smo što smo u prvim redovima promjena. Posebno je veliki iskorak napravljen u razvoju hibridne kirurgije, odnosno u kombinaciji operativnog zahvata s radiokirurgijom”.

Fizičari su važni članovi tima

Uz iskusne liječnike u Radiochirurgiji radi i cijeli niz mladih stručnjaka koji uče i odrastaju uz starije kolege, a bolnica je nastavna baza za medicinske fakultete u Rijeci i Osijeku. Ipak najmlađi su fizičari koji su bitni kotačići u liječničkom konziliju.

Prostor u kojem su smješteni fizičari pun je kompjutora na kojima se izmjenjuju slike unutarnjih organa, matematičke formule. Laiku se gotovo nemoguće snaći u tom kolopletu filmova, fotografija, grafikona i brojeva. To je zapravo komandni punkt iz kojeg fizičari vode i nadgledaju operaciju. Tu se izrađuju programi kako se strojevi gibaju, iz kojih se kutova i koliko zrače. Sve to doima se kao da vas je netko teleportirao u budućnost.

Profesor Schwarz ističe kako su fizičari ključni partneri liječnicima. “U suradnji s njima donosimo sve ključne odluke, fizičari su za naši najvažniji partneri u izvođenju takvih zahvata. Oni izrađuju planove zračenja i komplicirane matematičko-fizičke modele, kontroliraju uređaje, te sugeriraju nove tehnike liječenja”, napominje profesor Schwarz i dodaje: “Ako oni pogriješe, samo jedan jedini milimetar, pogreška je već počinjena. Pacijenti za njih gotovo da i ne znaju, a bez njih nema uspješnog radiokirurškog liječenja onkoloških bolesnika”.

Mogu li liječnici vjerovati robotima?

Da mu je netko, priča profesor Schwarz, na početku karijere rekao da će liječiti tumor uz pomoć robota, umjetne inteligencije, lokatora i sve to bez kirurških rezova, rekao bi mu da je lud.

“A da je netko još kazao kako ću tom metodom uspješnije i učinkovitije liječiti tumore, mislio bih da je skrenuo s pameti. Kirurgija je ovime uvela novu paradigmu u liječenju karcinoma, a u budućnosti vjerojatno i drugih bolesti za koje je danas potreban kirurški zahvat”, napominje profesor Schwarz.

Na posebnom iskušenju liječnici su se našli kad su se na operacijama počeli koristiti roboti i umjetnu inteligenciju. “Svi su bili sumnjičavi, pa i ja. Ne možete uzimati sve zdravo za gotovo, ali istodobno morate imati respekt prema tehnologiji. I zbog toga se danas služim i robotima i umjetnom inteligencijom”. No najvažnije je, ističe profesor Schwarz, da iza robota i umjetne inteligencije stoji ljudski genij koji ih programira, koji propitkuje gdje su granice i dokle se može ići.

Klasična kirurgija neće izumrijeti

“Ljudi su najbitniji, a tehnologija je samo njihova produžena ruka u liječenju i spašavanju života”. To međutim nikako ne znači, napominje profesor Schwarz, da se mladi kirurzi više neće učiti operirati na klasičan način. “Svaki kirurg i dalje će morati prolaziti sve razvojne faze, kako bi mogao na najoptimalniji način koristiti najsofisticiranije strojeve”, ističe profesor Schwarz.

Poslovna filozofija Radiochirurgije je vrhunska stručnost, točnost i kvaliteta usluge. Uz to nudi hotelski standard smještaja i hrane kako bi se bolesnici osjećali što ugodnije i bolje. Profesor Schwarz upozorava kako privatna praksa nije samo za bogate. “Danas ljudi žele kvalitetniju medicinsku skrb i svjesni su da ona nije besplatna”.

Sretna je okolnost da su u Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, HZZO, prepoznali značaj radiokirurgije te da su shvatili koliko ona smanjuje troškove liječenja karcinoma. Stoga su omogućili liječenje najtežih slučajeva u Radiokirurgiji na uputnicu.

Hrvatske bolnice uopće nisu loše

U bolnici u Svetoj Nedjelji liječe se pacijenti ne samo iz Hrvatske već i iz svih susjednih država. “Svi bolesnici najradije se liječe u institucijama u kojima se govori jezikom koji oni razumiju”, upozorava profesor Schwarz te dodaje da su onkološki pacijenti posebno vezani uz govorno područje. “Jezična barijera, naime, može biti prepreka u toj osjetljivoj komunikaciji liječnika i pacijenta”.

Na pitanje o javnom zdravstvu profesor Schwarz odgovara da u je ono puno bolje od onoga što mnogi misle. “Imamo razvijenu primarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu, kapaciteti su takvi kakvi jesu, ali niti jedan sustav na svijetu ne može odgovoriti svim potrebama”. Po njemu naše bolnice, preopterećene prevelikim brojem pacijenata, zapravo rade jako dobro, a to se posebno pokazalo za vrijeme pandemije kad je pritisak bio ogroman. “Liječnici, sestre i ostali u sustavu izgarali su na poslu, dali su maksimalno koliko se može, do ruba ljudske izdržljivosti. To je dokaz da nismo daleko od najboljih, premda većina ljudi u nas ne misli tako”.

Mogu li se izbjeći liste čekanja?

Profesor Schwarz također tvrdi da ne postoji zdravstveni sustav u svijetu u kojem nema listi čekanja. “Imamo ih i mi, jer nitko nema takvu infrastrukturu da može primiti sve pacijente u isto vrijeme”, objašnjava profesor Schwarz te ističe: “Odgovorno tvrdim da u svim zemljama u svijetu postoje liste čekanja. Sigurno treba poraditi na boljoj organizaciji, no, iz mog iskustva u našim javnim bolnicama svi hitni i onkološki slučajevi bili su obrađeni na vrijeme, uz minimum čekanja”.

Profesor Schwarz napominje kako je Radiochirurgia mala specijalizirana bolnica. “Držimo se jednog uskog segmenta, u specijalističkom liječenju karcinoma”, opisuje Schwarz te objašnjava da tako doprinose boljem funkcioniranju zdravstvenog sustava. “Osim toga, što nije nevažno, nikoga ne ugrožavamo jer godišnje obradimo oko 2000 bolesnika, a to je svega dva posto u odnosu na ukupan broj liječenih od raka u Hrvatskoj. Ali smo ipak bitan kotačić u liječenju najtežih bolesti”.

Inače, u Radiochirurgiji se puno vremena troši na dijagnostiku, obradu i praćenje bolesti. Razlog tome su iznimno složeni radiokirurški zahvati koji traže dugotrajnu pripremu i iznimnu preciznost. Zbog toga su liječnici i sestre praktički cijeli dan u bolnici jer u svakom trenutku moraju biti na raspolaganju ili zbog konzultacija ili radi hitnih intervencija.

Daju besplatno drugo mišljenje

Profesor Schwarz na trenutak je prekinuo razgovor te je na stol stavio tridesetak fascikla. “Kao i svaki dan, tako je i danas naš liječnički konzilij analizirao oko 25-35 slučajeva pacijenata koji su nam poslali dokumentaciji kako bi dobili drugo mišljenje”. Premda to nije rekao, kasnije sam saznao da se to drugo mišljenje daje besplatno. Što je, dakle, potpuno nevjerojatno jer svaki dan multidisciplinarni tim od desetak najuglednijih hrvatskih profesora, kirurga, onkologa, radiologa, fizičara, potpuno besplatno daje svoje mišljenje bolesnicima koji nisu njihovi pacijenti. I na to odvoje dnevno najmanje 2,5 sata.

Godišnje liječnički konzilij Radiochirurgije Zagreb odgovori na pitanja više od 5.000 pacijenata i pregleda preko 10.000 pacijenata. Na to ih je potaknula situacija s koronom. “Željeli smo ljudima pomoći jer je komunikacija bila ograničena, a dostupnost je posebno bitna kod onkoloških pacijenata. Stoga smo otvorili taj drugi kanal”, objašnjava profesor Schwarz. To je razlog zašto ta relativno mala klinika, s osamdesetak zaposlenih, dnevno primi i između 200 – 300 telefonskih poziva.

Kako posluje Radiochirurgia?

Bolnica se nalazi u Svetoj Nedjelji u prostoru dijela velikog trgovačkog centra koji je iznajmljen na 15 godina. Nakon obilaska Radiochirurgije osnovni je dojam da je ona sličnija nekoj tehnološkoj kompaniji nego li zdravstvenoj ustanovi. Dok se ne uđe u jednu od dvije operacijske dvorane, ništa ne upućuje da se nalazite u klasičnoj bolnici.

Po prostorima bolnice praktički se ne vide liječnici i pacijenti, pred ordinacijama nema gužvi, kao što nema onog karakterističnog bolničkog mirisa. O besprijekornoj čistoći, kao i o specijalno filtriranom zraku, da i ne govorimo.

Zahvaljujući uspješnom poslovanju redovito se vraćaju krediti i ispunjavaju obveze spram države i zaposlenih. Problem je što, u financijskom smislu, posao nikada nije završen. Naime, čim se isplati neki uređaj, već se mora nabaviti novi, suvremeniji. “Tek što je instaliran najnoviji Cyberknife uređaj koji je nabavljen vlastitim sredstvima i uz potporu EU fondova, već za iduću godinu planiramo investiciju između 5 i 10 milijuna eura u najnoviju dijagnostiku koja predstavlja sam vrh svjetske tehnologije”, najavljuje profesor Schwarz.

Donacije pacijenata za nove uređaje

I još jedna, za hrvatske prilike, iznenađujuća pojava. U ovih pet godina nikada nije bilo problema s naplatom usluga. “Ljudi su iznimno korektni, a neki od pacijenata dali su i donacije bolnici za nabavku novih uređaja”. Nema sumnje da je i to jedan od pokazatelja kako su svoj boravak u bolnici ocijenili pacijenti.

Za studij medicine profesor Schwarz opredijelio se iz dva razloga. “Prvo, riječ je o obiteljskoj tradiciji. Članovi moje uže obitelji bili su liječnici, to je i moja supruga, a sada nam se pridružila i kćer. Drugi je razlog osjećaj sreće kad nekog izliječite i kad vidite da ste mogli pomoći ljudima”.

Era Interneta bila je iznimno važna u razvoju profesora Schwarza. “Omogućio mi je pristup svim bazama znanja te dao priliku pratiti razvoj svjetske medicine u realnom vremenu. To je bilo ključno u mom razvoju”.

Još malo iz biografije profesora Schwarza

Rođen je u Sarajevu, diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1999. završio znanstveni poslijediplomski studij, te položio specijalistički ispit iz kirurgije. Subspecijalizaciju iz digestivne, abdominalne, kirurgije te subspecijalizaciju iz onkološke kirurgije završio je 2005. godine.

Tijekom Domovinskog rata od 1992. do 1999. radio je u ratnoj bolnici Vareš i u bolnici Dr. fra Mato Nikolić u Novoj Biloj, a nakon toga radio je na Odjelu za hepatobilijarnu kirurgiju u Općoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, gdje je bio i pomoćnik ravnatelja.

Iznimno važnu ulogu u njegovoj karijeri imala su više od 30 usavršavanja iz područja primjene informatičke i komunikacijske tehnologije.