Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Razgovarali smo s genijalnim znanstvenikom čiji je izum nedavno spasio papigu i dirnuo cijeli svijet

Brazilac izrađuje rekonstrukcije s timom znanstvenika i spašava životinje

ZADNJA IZMJENA: tra. 28, 2016
Foto: Cicero Moraes/Telegram

Gigi se pojavila u našim životima 2015. godine. Njezin kljun bio je teško ozlijeđen i jednostavno smo joj morali pomoći. Kako naš tim stručnjaka – u šali se nazivamo Avengersi – već nekoliko godina pomaže ozlijeđenim životinjama, odlučili smo joj uz pomoć tehnike facijalne rekonstrukcije te 3D printera napraviti novi kljun od titanija”, priča Cicero Moraes, stručnjak za facijalnu rekonstrukciju koji se proslavio svojim radom.

Nedavno je svijet obišla vijest o njegovu pothvatu u kojem je s nekolicinom stručnjaka pomogao makao papigi Gigi da ponovno dobije kljun. Točnije, on je bio taj koji je napravio 3D rekonstrukciju uz pomoć koje je u 3D printeru napravljen prostetički kljun kojeg su potom veterinarski kirurg Roberto Fecchio te stomatološki ekspert Paul Miamoto u višesatnoj operaciji ugradili papigi.

Modeliranje na računalu

Kljun od titanija te Gigi prije, tijekom i poslije operacije
Kljun od titanija te Gigi prije, tijekom i poslije operacije Cicero Moraes

No, Moraesu i kolegama to nije bio prvi takav pothvat. “Prije toga je bila tukanica Zequinha koja je imala ozlijeđeni kljun, guska Victoria te papiga Greenie, a mi smo im svima uz pomoć rekonstrukcije pomogli da mogu same jesti”, priča ponosno Moraes za Telegram te pojašnjava: “Moj dio posla je modeliranje prostetičkih pomagala na računalu.

Najjednostavnije objašnjeno, prvo napravim model ozlijeđenog tkiva i kosti, a potom modeliram zdravu strukturu istoga. Onda s modela zdrave strukture izdvojim one koji nedostaju ozlijeđenoj i na temelju toga kreiram prostetiku koja savršeno paše našim pacijentima.”

Kornjača Fred (kasnije smo saznali da je ženka) izgubila je svoj oklop u požaru. Brinuli smo se hoće li operacija uopće uspjeti jer smo morali napraviti cijeli oklop. Ali, kad se Fred probudila nakon operacije, njezin prvi pokret bilo je strašljivo povlačenje u oklop.

Moraes i njegovi kolege ovakve rekonstrukcije sami financiraju, a ponekad im oko sredstava pomognu i drugi stručnjaci. “Naš tim koji pomaže životinjama nastao je spontano, iz suradnje između mene i dr. Paula Miamotoa, profesora sa Sveučilišta u Sao Paulu s kojim sam surađivao na području antropologije i forenzičke stomatologije.

Tada smo upoznali i dr. Roberta Fecchija, veterinara koji je 2013. godine počeo predavati na istom fakultetu, kao i dr. Miamotoa. Postupno smo počeli proučavati mogućnost da iskoristimo naša znanja kako bismo pomogli životinjama. Nakon toga su nam se pridružili još neki. Brazil je veoma velika zemlja pa svi zapravo živimo prilično daleko jedni od drugih, ali to nas ne sprječava da putem naše online grupe diskutiramo o projektu na kojem radimo.

Tukanica
Tukanica Zequinha Cicero Moraes

Zapravo, uživo se sastanemo tek dan prije same operacije, a za nju se detaljno pripremimo svatko u svom sektoru”, objašnjava Cicero.

“Naš prvi slučaj potpunog oporavka životinje dogodio se prošle godine kod kornjače Fred. Naime, Fred (kasnije smo saznali da je ženka) izgubila je svoj oklop u požaru. Stalno smo se brinuli hoće li operacija uopće uspjeti jer smo morali napraviti cijeli oklop. Ali, kad se Fred probudila nakon operacije iz anestezije, njezin prvi pokret bilo je strašljivo povlačenje u oklop. To je zapravo bio dokaz da je projekt bio uspješan. Kad se životinje općenito počnu oporavljati i jesti, to je za nas velika pobjeda”.

Depresivno razdoblje

Rad s ekspertima na polju antropologije
Rad s ekspertima na polju antropologije Cicero Moraes

Zanimljivo je da se Moraes posvetio rekonstrukciji ljudskih lica 2011. godine te je sam naučio 3D modeliranje zbog kojeg danas obavlja zahvate koji su prvi takve vrste u svijetu. “Nažalost, ovdje u Brazilu imamo puno slučajeva fizičkog nasilja. Osobno sam bio žrtva pljačke 2011. godine u kojoj me okrznuo metak po glavi. Na svu sreću, uspio sam spasiti svoju obitelj i otjerati dvojicu pljačkaša koji su nas napali, ali sam nakon toga potonuo u depresiju.

Kako bih izliječio tu depresiju, odlučio sam naučiti nešto novo, to je nešto sasvim tipično što štreberi rade u ovakvim situacijama”, šali se Cicero pa nešto ozbiljnije nastavlja: “Tada sam se odlučio posvetiti polju forenzičke facijalne rekonstrukcije i već 2012. godine uspio sam raditi rekonstrukcije lica na temelju lubanja.”

Bio sam žrtva pljačke 2011. godine u kojoj me okrznuo metak po glavi. Uspio sam spasiti svoju obitelj i otjerati dvojicu pljačkaša, ali sam nakon toga potonuo u depresiju. Kako bih je izliječio, odlučio sam naučiti nešto novo, to je nešto tipično što štreberi rade u ovakvim situacijama.

No, to mu nije bilo dovoljno. Htio je znati puno više o cijeloj forenzici, a prilika mu se pružila kad je upoznao talijanski tim arheologa pod nazivom Arc-Team. “S njima sam naučio tehniku skeniranja fotografija, fotogrametriju, i tu tehniku sam počeo primjenjivati za skeniranje lubanja. Ubrzo sam počeo surađivati s Muzejom antropologije sa Sveučilišta u Padovi koji su me angažirali da napravim 27 facijalnih rekonstrukcija. Od toga su 22 bile vezane uz ljudsku evoluciju, dakle prikaz lica naših predaka, a pet za povijesne ličnosti Padove.

Surađivao sa Sveučilištem u Padovi

Rezultati rekonstrukcija u Padovi
Rezultati rekonstrukcija u Padovi Cicero Moraes

Nakon toga su sve rekonstrukcije prikazane na izložbi pod nazivom FACCE – i molti volti della storia umana (Lica – mnoge vizure ljudske povijesti), a naš rad popratili su brojni znanstveni časopisi”, priča ponosno Moraes koji je radio rekonstrukcije poznatih ličnosti bez da su mu rekli o kome je riječ.

Rekonstruirao sam lica katoličkih svetaca i blaženika te sam imao prilike u rukama držati njihove posmrtne ostatke. Naposljetku, rad na polju forenzičke rekonstrukcije izvukao me iz depresije.

“Kad sam završio s rekonstrukcijom lica čovjeka koji je preminuo u tridesetim ili četrdesetim godinama života te im poslao slike, rekli su mi kako je to Sveti Ante. To djelo mi je promijenilo život. Nakon njega sam rekonstruirao lica i drugih katoličkih svetaca i blaženika te sam imao prilike u rukama držati njihove posmrtne ostatke. Naposljetku, rad na polju forenzičke rekonstrukcije izvukao me iz depresije”, priča iskreno.

Nakon što je dobio priliku surađivati sa Sveučilištem u Padovi te svoje znanje na polju računalne grafike proširiti na forenzičku stomatologiju, arheologiju i facijalnu kirurgiju, počeo je dobivati mnoge nagrade i priznanja za svoj rad.

Učio uz pomoć interneta

Tijekom operacije Papige
Tijekom operacije Papige Cicero Moraes

“Tijekom 2013. godine sam dobio nagradu Gradskog vijeća, 2014. počasnu titulu vojnog zapovjednika, a dobio sam čak i počasne akademske titule brazilskih i peruanskih institucija”, kaže Cicero koji je inače diplomirao marketing te je trenutačno na magisteriju Metodologije visokog obrazovanja.

“Što se tiče stjecanja znanja iz primjene 3D tehnologije, to sam sve sam naučio. Ne zato što ne volim učitelje ili ići u školu. Razlog iz kojeg sam sve to sam naučio je taj što je moj otac preminuo kad sam bio dijete, imao sam četiri ili pet godina, počinio je samoubojstvo na jedan vrlo nasilan način pa se moja majka morala sama brinuti za troje djece.

Živjeli smo u unutrašnjosti Brazila, bili smo jako siromašni i imali smo jako malo pristupa znanju. Sve što sam učio, to sam činio tako da sam puno čitao, a kad je internet postao dostupan u njemu sam vidio veliku mogućnost da ga iskoristim za neograničeno učenje.

Živjeli smo u unutrašnjosti Brazila, bili smo jako siromašni i imali smo jako malo pristupa znanju. Sve što sam učio, to sam činio tako da sam puno čitao, a kad je internet postao dostupan u njemu sam vidio veliku mogućnost da ga iskoristim za neograničeno učenje. To sam i učinio. Kako sam vrlo rano počeo raditi, sa 16 godina sam već bio neovisan, kupio sam svoje prvo računalo.

Sve metode stavlja na web

Fred tijekom rekonstrukcije
Fred je dobila novi oklop koji je potom oslikan da što više nalikuje prirodnom Rodrigo Rosabello

Nakon toga sam proveo puno besanih noći učeći računalnu grafiku, a kasnije sam dobio priliku i da naučim mnogo od velikih majstora, iako sam učio u virtualnom prostoru. Stoga, zbog vlastita iskustva, danas uživam dijeliti svoje znanje i to je najmanje što mogu učiniti za čovječanstvo”, kaže 33-godišnji Moraes kojem je danas facijalna 3D rekonstrukcija postala profesija.

“Naime, danas profesionalno radim virtualno planiranje rekonstrukcija u polju ortognatske kirurgije zajedno s dr. Evertonom da Rosom, vrlo poznatim i poštovanim dentalnim kirurgom iz Brazila. Uz to, razvijam tečajeve iz 3D računalne grafike s fokusom na zdravstvenu znanost kako bi profesionalci iz ovog područja mogli koristiti računala kao alate za istraživanje i planiranje kirurških procedura”, kaže Cicero koji sebe više vidi kao znanstvenika nego kao 3D dizajnera.

Najkul stvar od svega je to da nakon svake uspješne rekonstrukcije kljuna, noge ili kornjačina oklopa napravimo zajednički priručnik od 425 stranica koji se besplatno može skinuti s moje internetske stanice.

“Da, vidim se kao znanstvenika koji je uspio oko sebe okupiti stvari koje voli raditi i od toga može pristojno živjeti. Nisam bogat u novcu, ali sam svejedno milijunaš kad je riječ o osobnim postignućima”, kaže Brazilac koji, impresivno, sve rekonstrukcije radi preko besplatnih softvera koje svatko može skinuti s interneta.

“Najkul stvar od svega je to da nakon svake uspješne rekonstrukcije kljuna, noge ili kornjačina oklopa napravimo zajednički priručnik od 425 stranica da objasnimo kako naše tehnike funkcioniraju, a taj priručnik je besplatan i može se skinuti s moje internetske stanice”, zaključuje ponosno.

Tamara Matković
Novinarka
67 članaka Više o autoru