Nekad je nužno odabrati stranu

Prije 157 godina u Zagreb je stigla prva lokomotiva. Evo kratke povijesti

Iste godine izgrađena je i prva pruga u potpunosti na teritoriju Kraljevine Hrvatske i Slavonije

Prva lokomotiva u Zagrebu 31. kolovoza 1862. godne
FOTO: Hrvatska tehnička enciklopedija

Na današnji dan 1862. godine, prije točno 157 godina, u Zagreb je stigla prva lokomotiva, prvom prugom na području tadašnje Kraljevine Hrvatske i Slavonije, koja se pružala na relaciji Zidani Most–Zagreb–Sisak i izgrađena je iste godine, baš kao i kolodvori u Zagrebu i Sisku.

Ono što danas poznajemo kao Zapadni kolodvor, 1862. bio je jedini zagrebački kolodvor i zvao se Južni kolodvor. Iako su željeznički pravci bili pravi napredak u to vrijeme, oni pak nisu bili u interesu Hrvatske zbog čega je osnovan Željeznički odbor na čelu s biskupom J. J. Strossmayerom. Njegov zadatak bio je lobiranje u Beču za hrvatske interese u vezi izgradnje pruga.

Prva lokomotiva u Zagrebu 31. kolovoza 1862. godne. Hrvatska tehnička enciklopedija

Razvoj željezničke mreže

Nakon uvođenja dualne monarhije, odnosno Austrijskog carstva i Mađarske kraljevine svaki dio Monarhije raspolagao je širokom autonomijom, koja je obuhvaćala upravljanje željeznicama i njihovo korištenje, a potpuno su autonomne bile i odluke o smjerovima, izgradnji željezničke mreže i njezinom financiranju te o zapošljavanju.

Tako su hrvatske željeznice doživjele pravi procvat u drugoj polovici 19. stoljeća, odnosno tijekom Druge industrijske revolucije jer su se pruge radile prema dva međusobno konkurentna plana. Jedan je bio plan Austrijskog carstva i ticao se Dalmacije i Istre, a drugi je bio plan Mađarske kraljevine, u kojem su bili Slavonija, Primorje i sjeverozapadna Hrvatska.

Razvoj željeznica nakon toga je samo napredovao, a mnoge uskotračne pruge imale su svoja imena, poput one Trst-Poreč koja se zvala Parenzana. Potreba za kolodvorima postajala je sve veća pa je tako 1890. godine izgrađen željeznički kolodvor u Rijeci, a 1892. u Zagrebu, koji je danas poznatiji kao Glavni kolodvor.

Razglednica s prvom lokomotivom u Zagrebu. ideje.hr

Različite uprave

Hrvatskim željezničkim prometom sve do 1918. upravljale su Austrija i Mađarska, a u razdoblju 1860. do 1918. u Hrvatskoj je izgrađeno 2501 km pruga. Željeznička mreža najbolje je bila razvijena u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj te Istri, dok su Lika i Dalmacija ostale slabo povezane. Prva dionica Ličke pruge puštena je 1914. godine.

Nakon I. svjetskog rata uprava željeznicama premještena je u Beograd, a tadašnje loše stanje željeznica trebalo je popraviti osnivanje Prve jugoslavenske tvornice vagona, strojeva i mostova, kasnije poznate kao Đuro Đaković Grupa. U razdoblju između dvaju svjetskih ratova izgrađen je 441 kilometar novih pruga, a 1928. godine prvi se put počelo paziti na sigurnost željezničkoga prometovanja.

Za vrijeme NDH hrvatske željeznice imale oko 40.000 zaposlenih, ali u ratnim zbivanjima upravo su one stalno stradavale pa se već 1942. godine 1700 kilometara pruga smatralo uništenim ili nesigurnim za promet. Nakon II. svjetskog rata željeznicama tadašnje Jugoslavije upravljale su Jugoslavenske željeznice do ’47., zatim Jugoslavenske državne željeznice do ’53. te Jugoslavenske željeznice od ’53. do ’66.

Prva lokomotiva na remontu u Sisku 1929. godine Gradski muzej Sisak

Elektrifikacija željeznica

Od 1966. do 1987. na magistralnim je pravcima elektrificirano 848 kilometara pruga, a potkraj 1980-ih infrastrukturu željeznice u Hrvatskoj činilo je 2699 km pruga, od kojih je 248 km bilo dvokolosiječnih. Postojala su 263 kolodvora.

Nakon raspada Jugoslavije, Sabor 5. listopada 1990. godine donosi Zakon o hrvatskim željeznicama kojim je osnovao javno Hrvatsko željezničko poduzeće (HŽP), koje od 1992. godine, pak, nosi naziv HŽ, odnosno Hrvatske željeznice koje su 2012. podijeljene na tri samostalna poduzeća: HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo.