Nekad je nužno odabrati stranu

Prije nego što krenete s petardama, možda da ipak pročitate dubinski tužna iskustva veterinara i vlasnika pasa

Razgovarali smo sa stručnjacima: koliko su petarde i vatrometi zbilja štetni za naše kućne ljubimce?

FOTO: Vjekoslav Skledar

Ovo doba godine može postati traumatično za mnoge kućne ljubimce, i njihove vlasnike. Konstantno drhtanje, cviljenje, panični strah, te privremeni strah od izlaska iz doma, samo su neki od simptoma koje izaziva buka od petardi i vatrometa. Pokušali smo doći do točnih podataka o posljedicama upotrebe pirotehničkih sredstava za naše kućne ljubimce, ali bez uspjeha. U Hrvatskoj se ovaj problem ne prati sustavno, stoga su podaci do kojih smo došli anegdotalni. Kontaktirali smo udruge za zaštitu prava životinja, veterinare i vlasnike kućnih ljubimaca, pa donosimo neke od njihovih priča.

Jedno od traumatičnijih iskustava, prošle godine, doživio je Dražen Majetić, veterinar i voditelj Skloništa za životinje Virovitica. ‘’Prošle zime je moj pas, inače naš veliki miljenik i član obitelji, izašao iz kuće u dvorište točno u trenutku kada je bačena petarda. Srce mu nije izdržao i on je umro’’.

Jedan pas je oglušio, drugom je otkazalo srce

Sličnu priču ispričala nam je i Alemka Bačić iz udruge SOS za mace. Njezina bliska prijateljica prije nekoliko godina šetala je parkom sa svoja dva psa na Silvestrovo. Zbog eksplozije izazvane petardom jedan joj je pas na mjestu oglušio, a drugi je nakon dva dana uginuo od posljedica zastoja srca.

“Svaki doček Nove godine veterinari moraju intervenirati. Cijeli naš azil je na tabletama za smirenje. Mnogi misle da naši psi ne čuju toliko glasno petarde i vatromet jer smo smješteni izvan Osijeka. No, to nije točno jer svi zvukovi dolaze do njih preko Drave, priča Ivana Crnoja iz osječkog azila za pse. Zbog toga azil ima dežurstva tijekom novogodišnje noći u kojoj se, kaže, volonteri uglavnom neuspješno trude smiriti dvije stotine pasa koji su u agoniji.

Psi u azilu masovno na lijekovima za smirenje

Sličnu situaciju proživljavaju i psi iz Azila Prijatelji u Čakovcu, gdje ih je nekoliko zbog straha ovih dana dobilo i napadaje koji izgledaju kao epileptički. ‘’Imamo sedam stotina pasa i nemoguće je svima dati lijek za smirenje. Psi su izvan sebe od straha. Neki pokušavaju pobjeći pa se ozlijede”, kaže Aleksandra Hampamer, voditeljica azila, te ističe kako im je najgori vatromet u ponoć nakon kojeg se do dva ujutro psi ne mogu smiriti.

Smireni nisu niti psi u specijaliziranim hotelima za čuvanje kućnih ljubimaca, a kako nam kaže Saša Španović, od četrdesetak pasa koji su kod nje na čuvanju, tek nekoliko ih ne treba lijekove za smirenje. Isto nam je potvrdila i veterinarka Sunčica Ana Veldić, koja dugi niz godina radi u veterinarskoj praksi, te kaže kako u ovo doba godine ekstremno raste prodaja sredstava za smirenje za kućne ljubimce.

Posebno riskantno za pasmine s predispozicijom

Srećom, situacije s početka priče gdje je psima od straha zatajilo srce, kaže Veldić, i nije toliko učestala. ‘’Taj problem može češće pogoditi pse koji već imaju predispoziciju za bolesti srca, a to su pasmine sa skraćenim dišnim sustavom, poput mopseva ili buldoga’’. Ipak se češće susreće s pojavom bijega pasa uslijed doživljenog šoka. S obzirom na njihov višestruko osjetljiviji sluh od ljudskog, u trenutku kad ljubimac čuje pucanj ili eksploziju, događa se uobičajena reakcija straha. Obično životinje ubrzano dišu, tresu se ili bježe, što su sve znakovi paničnih napadaja.

‘’Vaš ljubimac iznenadnu i prodornu buku percipira kao napad. Kad izvor napada nije vidjiv, kao što nije vidljiv u ovom slučaju, u prirodi vašeg ljubimca jest da bježi’’, objašnjava Valdi. Ukoliko niste uspjeli nabaviti lijekove za smirenje uz savjet veterinara, ova veterinarka sugerira da jednostavno pokušate svog ljubimca izolirati od buke. Vlasnici pasa ponekad odlaze i u mjesta udaljena od većih gradova kako bi izbjegli buku i u miru dočekali Novu godinu.

Slovenija polako odustaje od vatrometa

Osim pasa i mačaka, tijekom divljanja petardama strada i velik broj ptica koje se u panici zabijaju u zgrade i prozore te padaju ozlijeđenih glava i slomljenih vratova. ‘’Mnoge uginu od trovanja koje je posljedica ispucavanja pirotehnike, s obzirom na to da se pri sagorijevanju proizvode sumporov dioksid, dušikov oksid, teški metali i drugi štetni spojevi koji zagađuju zrak i vodu’’, objašnjava Snježana Klopotan iz udruge Prijatelji životinja.

Posebno zabrinjavajući podatak jest da se u novogodišnje vrijeme samo u Zagrebu sprži više od 50 tona pirotehnike. ‘’Za životinje opasnost ne predstavlja samo buka, već i kemikalije iz petardi koje pri sagorijevanju proizvode otrovne plinove koji u visokoj koncentraciji mogu biti smrtonosni’’, tvrdi Klopotan.

Zato je susjedna Slovenija otišla korak dalje, te je u velikom broju općina i gradova odlučeno da se neće organizirati novogodišnji vatromet. Kao razlozi izostanka ove tradicije navode se zaštita okoliša i životinja, a novac koji je bio namijenjen vatrometu usmjerava se u ostale gradske projekte i dobrotvorne svrhe, prenose slovenski mediji.