Problematična bolnička infekcija sve je češća izvan bolnica, stručnjaci su zabrinuti

Bakterija roda klostridija, nazvanih prema grčkom imenu za vreteno, u prirodi ima puno. Pod mikroskopom oboje se u tamnu ljubičastu boju, izgledaju kao vitke šipke sa ispupčenjem na jednoj strani, kao punoglavci ili sjemenke javora. Bakterija napreduje u tlu, morskim sedimentima i ljudima. Živi na našoj koži i u našim crijevima i s njome nemamo problema. Ali ponekad nas može ubiti, piše NPR.

Većina sojeva je bezopasna međutim, tetanus, botulizam i gangrena koje uzrokuju klostridijske vrste, nisu. Cijepljenje, sanitacija i poboljšana medicinska skrb učinili su ove infekcije manje čestima ali protiv jedne vrste teško se boriti. Clostridium difficile, skraćeno C.difficile uzrokuje proljev i po život opasnu infekciju u crijevima. U 2011. godini od infekcije ovom bakterijom umrlo je 30 tisuća ljudi.

Broj infekcija s C.difficile je u porastu

Prvo je problem bio povezan samo s bolnicama i staračkim domovima, a novo istraživanje pokazuje da je broj infekcija s C.difficile u porastu i da tradicionalni faktori rizika ne pokazuju cijelu priču. Ova bakterija otkrivena je 1935. godine u Denveru u crijevima zdrave djece. Bila je bezopasna za djecu ali smrtna ako se ubrizgala zečevima, što je rani dokaz da može biti smrtna.

Istovremeno, znanstvenici u Velikoj Britaniji započeli su pionirsko korištenje penicilina protiv bakterijskih infekcija. Učinkovitost penicilina bila je čudesna, samo su neki pacijenti dobili proljev kao nuspojavu. Široka upotreba antibiotika počela je u pedesetim godinama pa je ova nuspojava postala česta.

Rana istraživanja špekuliraju da je uzrok tim proljevima zlatni stafilokok. Uobičajeni tretman za stafilokok je vankomicin i stanje se kod puno pacijenata poboljšavalo. Ali stvarni uzrok je bio C.difficile, a čista je sreća da vankomicin djeluje na obje bakterije.

Problem veći nego što mislimo

Tek 1974. znanstvenici u Cincinnatiju otkrili su toksin u stolici pacijenata i došli do klostridije. Porastao je interes znanstvenika za klostridijom i ustanovljeni su rizični faktori, antibiotici i hospitalizacija. Tako je infekcija C.difficile postala skoro isključivo bolnička infekcija. Neke vrste klostridije mogu se pretvoriti u spore koje odolijevaju dezinficijensima, pa se zbog toga tako puno infekcija javlja u bolnicama i staračkim domovima. Zdravstveni radnici, ne znajući, šire spore.

Poboljšana kontrola bolničkih infekcija smanjila je stope zaraze ali nekoliko studija sugerira da je problem veći nego mislimo. Studija iz Australije, 1991. godine, pokazala je da je C.difficile odgovoran za 5,5 posto proljevastih infekcija kod nebolničkih pacijenata. Bostonska studija je 1994. pokazala prisutnost bakterije izvan bolnica ali u malom broju. Stvari su se promijenile 2006.kada je bolnica u Sjevernoj Karolini objavila da se 35 posto infekcija C.difficile pojavilo izvan bolnice i da je tek kod pola oboljelih uzrok bio antibiotik.

Broj se sve više povećava

Studija objavljena 2011. utvrdila je da je 40 posto svih infekcija klostridijom u Minnesoti izvanbolničko. Tijekom godina broj se sve više povećava. U Kaliforniji jedan od 10 pacijenata s proljevom pozitivan je na C.difficile, a 40 posto nema niti jedan rizični faktor. Tradicionalni rizični faktori, antibiotici i hospitalizacija, ne mogu više objasniti brojne infekcije. Znanstvenici već dugo sumnjaju da antibiotici izazivaju infekciju klostridijom remećenjem crijevnog mikrobioma.

Dr. Alice Guh, iz Centra za kontrolu bolesti, misli da se nešto zbiva ali još ne razumijemo sasvim što. “Prehrana utječe na mikrobiom crijeva i može biti faktor”, kaže. Česti aditiv hrani trehaloza, pojačava virulenciju C.difficile ali Guh upozorava da to nije sigurno jer je teško ponovno dobiti iste rezultate.

Crijeva nam postaju sve osjetljivija

Guh misli da su krivi neki lijekovi, kao oni protiv žgaravice koji sprječavaju lučenje želučane kiseline. Studija iz ožujka ocjenjivala je učinke tisuća čestih lijekova, koji nisu antibiotici, na dobre bakterije u crijevima i pokazalo se da ih 25 posto ima antibakterijsku aktivnost.

Povećani broj klostridije u zajednici postaje glavni zdravstveni problem. I može biti znak još većeg problema, da nam crijeva postaju sve osjetljivija što će omogućiti nastanak mnoštva drugih bolesti.