Profesorica Markotić upravo je natuknula da bi se mogle postrožiti mjere oko noćnih klubova

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić večeras je gostovala u RTL-u Danas. Komentirajući danas 77 novozaraženih, što je 15 više nego jučer, tvrdi da brojke ipak padaju.

“Trend je silazan, ako odete na korona.hr vidjet ćete da od početka ovog drugog dijela ovo je silazni trend gdje svakih par dana imamo neke manje skokove vezane uz različita žarišta i to je, na neki način očekivano. Iako bismo bili sretniji da nema ni toga”, rekla je, presnosi RTL.

Problem su noćni klubovi

Ponovila je ono što se posljednjih dana često govori u javnosti, da su problem mladi, odnosno noćni klubovi.

“Problem je dijelom u mlađim ljudima, nekim zatvorenim prostorima noću gdje se pojavljuju pojedinačna žarišta i tu ćemo sigurno poduzeti određene mjere da se ta mjesta gdje se pojave žarišta čim prije saniraju i da se nekakvi postupci stroži uvedu na tom mjestu”, kaže.

Nove mjere sigurnosti

Kaže da žarišta nisu brojna, a tamo gdje se uporno ponavljaju moglo bi se reagirati.

“To su bila veća privatna okupljanja, tipa svadbi i momačkih i djevojačkih večeri, i pojedinačnih noćnih klubova. Moramo uzeti u obzir da postoje i stotine onih koji paze da sve mjere budu provedene kako treba. Tako da ne možemo kažnjavati sve, ali ćemo pokušavati na mjestima gdje se pojavljuju žarišta uvesti dodatne mjere sigurnosti provjere i viditi kako poboljšati tu situaciju da se na tim mjestima više ne pojavljuju nova žarišta”, kazala je.

Mladi popuštaju u mjerama

Objašnjava i zašto je sve više novozaraženih među mladima. “Mladi definitivno nisu među najrizičnijim skupinama. Ali veliki broj njih sad je dosta popustio s mjerama. Dosta je tu kretanja, aktivnosti i slično. Naravno, što bude veći broj, veće su šanse da i tu bude ozbiljnih bolesti. Bitno je da mladi shvate da i sami mogu puno doprinijeti i pomoći zdravstvenom sustavu i jedni drugima.

Oni su mnogo puta bili avangarda u teškim situacijama, vjerujem da će mladi ljudi to shvatiti, a uskoro ćete vidjeti, jedna skupina entuzijasta, profesora iz Osijeka i Slavonije priprema jedan jako zanimljiv školski program koji će se odnositi i na biosigurnost, biozaštitu i covid pa vjerujem da će mladi to svesrdno prihvatiti i pomoći svima nama u tome”, kazala je za RTL Danas.

Strani maturanti nisu se zarazili ovdje?

Za njemačke i talijanske maturante koji tvrde da su se zarazili na Pagu, Markotić kaže da je to malo vjerojatno. Kako kaže, “ti mladi ljudi već trećeg dana boravka u Hrvatskoj dobili simptome”. “Tako da je vrlo malo vjerojatno da su se zarazili u Hrvatskoj.

Ima nekih slučajeva vezanih uz Zrče, ali ne bih rekla da je ta skupina dobila infekciju u Hrvatskoj, s obzirom da bi trebalo bare pet, šest ili sedam dana inkubacije da se bolest razvije. Ili su jedni drugima tijekom putovanja u autobusu to podijelili, a vrlo je moguće i prije da su neki bili zaraženi”, kazala je.

Manja infektivnost onih bez simptoma

Na pitanje o velikim događajima koji nam slijede, kao što je Sinjska alka i Velika Gospa, Markotić je poručila svima da i dalje moraju biti odgovorni. “Napravljene su restrikcije u okupljanima i različitim aktivnostima. Vjerujem da svi oni koji će pohađati ta događanja su odgovorni i da će učiniti sve da se drže osnovnih epidemioloških mjera distance i higijene i naravno – ne ići ako ste bolesni i imate temperaturu, a na mjestima okupljanja držati distancu i biti odgovoran i onda će sve biti u redu”, kazala je.

Kazala je da se čini kako je manja infektivnost onih koji nemaju nikakve simptome bolesti. “No to ne znači da ne moramo biti na oprezu i važno je ne kriti svoje kontakte jednom kada se utvrdi da ste bili bolesni. To je od ključne važnosti. Nikome ne pomažemo, a možemo mnoge ugroziti, ako krijemo te podatke”, kazala je.

O cjepivu i krvoj plazmi

Kako kaže, trenutno su najizglednija tri cjepiva, što su mediji ranije već prenosili. “Američko-englesko koje je realno očekivati u kasno proljeće ili sredinom iduće godine, ako i dalje sve bude uredu u trećoj kliničkoj fazi. Rusi najavljuju svoje cjepivo koje bi navodno trebalo biti vrlo brzo. No, o tome nemam jasnih, nikakvih znanstvenih i stručnih podataka da bih to mogla procijeniti i komentirati. Vjerojatno će se i tu pojaviti neke nove informacije”, kazala je.

Dodala je da je krvna plazma jedna od opcija, ako nema drugih lijekova. “No, nažalost još se ne zna kolika je učinkovitost liječenja krvnom plazmom u covidu. Zasada prema analizana, oko 5400 ljudi je primilo krvnu plazmu, no samo njih dvjestotinjak se može analizirati na siguran način i da bismo bili sigurni da je učinkovito.

Zasad je to premali broj, još se ne zna ni kolike su nuspojave i kolika bi bila zaštita. Nažalost, većina tih ljudi osim plazme dobije i neke druge lijekove, a dosta njih su i kronični bolesnici pa uzimaju i lijekove za kronične bolesti pa je teško utvrditi učinak. Ali kod težih bolesnika vrijedi pokušati jer nešto, vjerojatno, može pomoći”, zaključila je.