Prošle godine u travnju, u Zagreb je došlo 115.000 turista. Ove 1205. Može li turizam preživjeti koronu i potres?

Grad Zagreb posljednjih je godina bio jedna od domaćih destinacija sa zavidnim rastom turističkog prometa. Ova, 2020. godina, trebala je biti još i bolja: procjenjivalo se da će u prvoj polovici godine, za vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, Zagreb posjetiti 15 tisuća delegata i ostvariti (dodatnih) 35 tisuća noćenja. A onda je sve stalo.

Zbog epidemije koronavirusa, predsjedanje EU-om pretvorilo se u niz virtualnih sastanaka – umjesto da šetaju Zagrebom, europski dužnosnici razgovaraju sa sigurne udaljenosti, iz svojih ureda, pred TV ekranima. Preko granica se tjednima nije moglo, a putnicima iz dalekih, neeuropskih država – koji su zadnjih godina bili česti gosti u glavnom gradu – vanjske granice EU-a trebale bi biti otvorene tek sredinom lipnja.

Poražavajuća turistička statistika

Prije dva mjeseca, Zagreb je dodatno pogodio i snažan potres, čiji se posljedice još uvijek snažno osjećaju. Pogotovo u centru grada, koji je pretrpio najveća oštećenja. A radi se, dakako, o turistički najatraktivnijim zagrebačkim lokacijama, uglavnom na pješačkoj udaljenosti od središnjeg gradskog trga, Trga bana Jelačića. Ono što je na obali prvi red do mora, to je u Zagrebu prvi red do Trga, kažu zagrebački turistički djelatnici.

Kao i u cijeloj Hrvatskoj, službena statistika o broju dolazaka i noćenja ostvarenih u Zagrebu tijekom proljeća prilično je poražavajuća. Prošle godine u travnju, u glavnom gradu je ostvareno oko 115 tisuća dolazaka i 208 tisuća noćenja. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, ove godine je u travnju zabilježeno 1205 dolazaka i oko 13 tisuća noćenja. Privatni iznajmljivači s kojima smo razgovarali smatraju da bi u te brojke mogli biti ubrojeni i ljudi čiji su stanovi stradali u potresu, pa su bili prisiljeni preseliti u unajmljene stanove.

Koliko je apartmana stradalo?

Unatoč dvjema nedaćama koje su pogodile glavni grad, masovnog napuštanja turističke djelatnosti zasad nema. Prema podacima koje je dosad uspjela prikupiti Turistička zajednica Grada Zagreba, u ožujku i travnju trajno je zatvoreno 90 smještajnih jedinica, što je zapravo negdje u rangu prijašnjih godina. Od toga je, prema procjenama TZ-a, 20 posto zatvoreno zbog oštećenja uzrokovanih potresom.

Očekivano, zbog potresa se najviše apartmana, kako procjenjuju, zatvorilo na području Donjeg i Gornjeg grada, Medveščaka, Maksimira i Bukovca. Međutim, treba istaknuti da turistička zajednica, napominju u odgovoru na naš upit, nema mogućnost egzaktne evidencije.

Zakon o obnovi na čekanju

Broj stradalih smještajnih kapaciteta moguće je i veći, ali sasvim sigurno nisu svi vlasnici apartmana napustili djelatnost zbog potresa, nego će se dio apartmana i renovirati. Kad će se i kako obnoviti turistički kapaciteti grada Zagreba stradali u potresu, još se, dakako, ne zna. Nedavno smo pitali ministra turizma Garija Cappellija kako će mali privatni iznajmljivači u centru Zagreba obnoviti svoje apartmane.

„Kao i svi drugi, po mogućnostima koje budu postojale u skladu za zakonom o obnovi koji će se donijeti u sljedeća dva, tri mjeseca. I oni su u istom problemu kao i svi drugi”, kazao nam je Cappelli, uvjeren da će se turizam u glavnom gradu relativno brzo oporaviti. No, Zakon kojim će biti regulirana obnova još nije donesen, niti je moguće predvidjeti kada će biti izglasan – Sabor je raspušten prije njegovog donošenja, pa sve ovisi o tome kakav će biti ishod parlamentarnih izbora 5. srpnja i koliko će se brzo formirati nove vladajuća većina.

Bez masovnog napuštanja turizma

Dok masovnog zatvaranja smještaja u Zagrebu nema, zadnja dva mjeseca – što, dakako, nije iznenađujuće – u glavnom gradu je izostalo i masovnije otvaranje turističke djelatnosti. Ranijih godina na tržište su u dosta velikom broju „stizali“ novi apartmani, sobe za iznajmljivanje i kuće za odmor. Ove godine se u ožujku prepolovio broj novootvorenih smještajnih jedinica u odnosu na ožujak 2019. godine (38 naprema lanjskih 76), pokazuju podaci koje smo dobili iz zagrebačke Turističke zajednice.

U travnju se, nekim čudom, na tržištu čak pojavila jedna nova smještajna jedinica (lani u travnju bilo ih je 51). No, pretpostavljamo da je otvaranje biznisa usred epidemije i neposredno nakon potresa, vjerojatno više posljedica toga što ulazak u turističku djelatnost ne ide preko noći, a ne neobično visoke doze optimizma.

Blagi pad broja iznajmljivača

Ni zatvaranje turističke djelatnosti ne ide brzo, pa nije isključeno da su neki privatni iznajmljivači predali papire za zatvaranje apartmana, ali da to još uvijek nije prošlo sve nadležne službe. Prema podacima TZ-a, u travnju je u Zagrebu bilo prijavljeno 2.399 privatnih iznajmljivača. Dva mjeseca ranije, u veljači, bilo ih je 2.457. Određeni pad, dakle, postoji, ali on nije dramatičan. Broj iznajmljivača još uvijek je veći nego, primjerice, 2018. godine kada ih je bilo registrirano 2.333.

Moguće je, dakako, i da će se neki privremeno izaći s tržišta dnevnog najma, ali da se neće i odjaviti. Takav je slučaj s jednim privatnim iznajmljivačem s kojim je Telegram razgovarao. Našem sugovorniku u potresu je stradao stan u kojem je živio, pa se morao preseliti u apartman.

U Zagreb dolaze domaći gosti

Turizam je stoga za njega ove godine otpisan, kaže nam, ali dodaje da se ipak nije odjavio kao iznajmljivač. „Više mi se isplati i dalje plaćati kvartalno paušal, nego kasnije ponovno prolaziti cijelu proceduru prijavljivanja“, ističe. Napominje i da još uvijek nije donio definitivnu odluku hoće li se i dalje baviti turizmom. Zato si zasad ostavlja otvorenima sve opcije.

Jedna od tih opcija je dugoročni najam. Njemu se okrenula iznajmljivačica s kojom smo razgovarali, a koja u širem centru grada ima dva apartmana. Jedan od njih baš je ovih dana dala u najam bračnom paru na duže vrijeme, smatrajući da ove godine neće moći popuniti oba apartmana tijekom ljetnih mjeseci, u kojima su joj ranijih godina većinu gostiju činili strani turisti. Drugi apartman zadržala je u dnevnom najmu. Cijenu nije spuštala, a zasad ima dobru popunjenost, tvrdi. Riječ je o, kako kaže, njezinim „starim gostima“, iz različitih dijelova Hrvatske, koji u Zagreb u ovom trenutku zapravo i ne dolaze turistički, nego prije svega jer ih na to tjeraju privatne ili poslovne obaveze.