Prvi tjedan škole na daljinu već je pri kraju. Što ministarstvo radi da bi je mogla pratiti i djeca s teškoćama?

Ovaj tjedan krenula je nastava na daljinu; najmlađi je prate na Trećem programu HRT-a uz ‘Školu na Trećem’, dok učenici viših razreda osnovne škole i učenici srednjih škola pohađaju online nastavu. I dok je online nastava tijekom jučerašnjeg dana uvelike zapinjala zbog preopterećenosti, o čemu smo već pisali, saborski zastupnik Bojan Glavašević skrenuo je pažnju na činjenicu da gluhi učenici nižih razreda nastavu ne mogu pratiti.

U razgovoru za Telegram, kaže kako mu se jučer javila prijateljica čija mama radi s gluhom djecom. “Žena je van sebe jer trenutno ne postoji nastava po prilagođenom programu za takve učenike”, govori nam Glavašević. Kaže kako je odmah kontaktirao posebnog savjetnika ministrice obrazovanja Mara Alavanju koji mu je, pak, rekao da trenutačno ne mogu pronaći tumača za znakovni jezik i osobu koja bi titlovala program na HRT-u te videe koji se potom dižu na Youtube.

Ministarstvo i HRT u potrazi za rješenjem

“Pitao sam ga kome se mogu javiti ljudi koji su spremni uskočiti u ovoj situaciji pa me uputio na savjetnika ministrice Marka Košičeka. Dobio sam i njegovu mail adresu pa sam sve skupa objavio na Twitteru i Facebook grupi Jedni za druge”, govori Glavašević. Kontaktirali smo Alavanju koji nam je potvrdio kako je Ministarstvo zaista u potrazi za tumačiteljem znakovnog jezika, kao i nekim tko bi mogao titlati videe TV programa koji se odmah režu i objavljuju na Youtubeu ‘Škole na Trećem’.

Ljudi, važna stvar. MZO trenutno ne moze osigurati nastavu po prilagođenom programu jer ne mogu naći osobu koja se služi znakovnim jezikom i nekoga tko bi radio titlove. Ako znate nekoga, recite da se jave savjetniku ministrice Marku Košičeku na marko.kosicek@mzo.hr. #politikahr

— Bojan Glavasevic (@bglavasevic) March 18, 2020

“Materijali za predmetnu nastavu i srednje škole su također i na webu pa je tu situacija malo lakša. Razrednici i učitelji pomažu koliko mogu”, napisao je, potom, Alavanja na Twitteru. Ministričinog posebnog savjetnika upitali smo i nema li HRT svoje prevoditelje na znakovni jezik, na što nas je uputio direktno na Hrvatsku radioteleviziju. S HRT-a su nam kratko poručili kako “rade na rješavanju tog pitanja te će pokušati naći rješenje”.

‘Nisu prepoznati kao jednakovrijedan dio sustava’

Na tragu problema s kojima se suočavaju gluhi učenici, Telegram je tijekom jučerašnjeg dana stupio u kontakt s jednom učiteljicom koja radi s učenicima s teškoćama u razvoju. Rezolutno tvrdi kako takvi učenici nisu nezbrinuti, ali da od strane Ministarstva jednostavno nisu prepoznati kao jednakovrijedan dio sustava.

Pojasnila nam je da učenici s teškoćama u razvoju inače pohađaju ili redovitu razrednu i predmetnu nastavu ili pohađaju posebne odjele i nastavu prate prema posebnim programima. “Oni koji su uključeni u praćenje redovite nastave, sada su uključeni u praćenje virtualne ili TV nastave. No, oni koji inače nastavu prate prema posebnim programima ostali su bez organiziranog alternativnog oblika praćenja nastave u novonastaloj situaciji”, tvrdi za Telegram ova učiteljica.

Konkretne upute Ministarstva o organizaciji nastave za takve učenike su izostale, govori nam i dodaje kako je samo rečeno da su materijali u izradi. Tvrdi, pritom, kako su u izradi samo materijali za učenike koji se školuju po posebnom programu uz individualizirane postupke (učenici s intelektualnim teškoćama), dok se za učenike koji se školuju po posebnim programima za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke (učenici s intelektualnim i višestrukim teškoćama u razvoju) ništa i ne priprema.

Sve je na kreativnosti i podršci učitelja

“Kako su to učenici koji najčešće nisu informatički pismeni, ili pismeni uopće, ekonomski su i socijalno deprivirani, nemaju pristup tehnologiji ili internetu, ili imaju niz fizičkih ograničenja da bi pratili virtualnu ili TV nastavu, prepušteni su kreativnosti i domišljatosti svojih učitelja edukacijskih rehabilitatora te volji roditelja da s njima surađuju”, ističe učiteljica za Telegram.

Učitelji su se, kaže, navikli snaći sami i biti si međusobna podrška pa su tako i sada, savjetujući se među sobom, pripremili radne materijale za svoje učenike, uputili njihove roditelje u praćenje sadržaja te s njima redovito održavaju kontakt i nadopunjuju nastavne sadržaje. “Učenici nisu nezbrinuti, ali od strane Ministarstva nisu prepoznati kao jednakovrijedan dio sustava”, zaključuje.

Divjak: ‘Mora se raditi na prilagodbi nastave’

Spomenimo i kako je na jučerašnjoj press konferenciji ministrica Blaženka Divjak na upit novinara kratko govorila o učenicima s teškoćama. Kazala je kako se prilagodbe za nastavu učenika s teškoćama rade koliko god je to moguće te kako će se i dalje raditi na tome. “Osim učitelja koji rade direktno s učenicima, u svim ovim virtualnim učionicama moraju sudjelovati i stručni suradnici, edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi. Svi oni moraju raditi na prilagodbama za pojedine učenike jer se ipak ovdje radi o individualiziranom pristupu. Mi smo u tom smislu dali i naputak školama”, rekla je jučer Divjak.

Poručila je i da pomoćnici u nastavi rade u skladu s ranijim programom ukoliko učenik i dalje dolazi u školu, “sada u ovo vrijeme kada su škole još otvorene za učenike”. Što se tiče odlaska pomoćnika u nastavi u kuću učenika, poručuje Divjak, tu nema jednoznačnog odgovora jer to ovisi o tome želi li to roditelj i želi li to sam pomoćnik u nastavi. Također, kazala je i kako će svaki registrirani rad, na neki od ovih načina, biti plaćen pomoćnicima.