Šibenik posljednjih godina polako i sigurno postaje novo kulturno središte Dalmacije. Njegova kultura počiva na impresivnoj povijesnoj baštini, ali i suvremenoj umjetničkoj sceni kojom se Šibenik uvijek rado diči. Grad je to koji će prvi u Hrvatskoj ugostiti najaktualnija imena svjetske glazbene scene pa tako već sljedeće godine stižu Black Pumas, jedan od najperspektivnijih soul bendova današnjice. Grad koji je prijatelj djece pa je više od 60 godina domaćin Međunarodnog dječjeg festivala, jedinstvenog u svijetu. Grad sportaša, dobre spize, toplih ljudi.

Baš zato smo poželjeli upoznati samo srce Šibenika. Naša ekipa još jednom je sjela u Benussijev luksuzni terenac i posjetila osobu za koju su nam rekli – on je duša Šibenika. Riječ je o šibenskom umjetniku Danijelu Hrgu. Kao što nas je Ivan već proveo Dubrovnikom, tako nas je i Danijel upoznao sa Šibenikom kroz ključne osobe koje stoje iza bogate kulturno-umjetničke scene Šibenika.

Šibenčani su ga ‘zadužili’

Danijel, mnogima poznatiji kao Deni, za sebe skromno kaže da je on jedan “kreativac” koji godinama u centru Šibenika ima otvoren dućan Deni Design i bavi se “svim i svačim”. Govori nam kako je svih ovih godina jednostavno srastao sa Šibenikom, a potvrđuju nam to i mnogi prolaznici, koji ga svi do jednog srdačno pozdravljaju. Zajedništvo među ljudima itekako se osjeti u zraku, a Deni nam objašnjava kako su posebno povezani svi ljudi na kulturnoj sceni. Međusobno stalno surađuju, a među umjetnicima postoji i zdravo nadmetanje jer svatko od njih želi doprinijeti kroz svoj medij.

Denijeva dizajnerska priča počinje poprilično romantično – prije 17 godina odlučio je izraditi ogrlicu za tadašnju djevojku, sadašnju suprugu. Od jedne ogrlice, Deni je s godinama postigao to da u samoj staroj gradskoj jezgri ima svoj dućan s nakitom i umjetničkim instalacijama za koji znaju svi iz Šibenika, ali i šire.

S vremenom, njegova je kreativnost napustila okvire dućana i danas se njegove umjetničke instalacije mogu vidjeti na više mjesta po gradu. Šibenčani jako dobro poznaju njegovu instalaciju Kraken, divovske krakove hobotnice u kultnom šibenskom klubu Azimutu ili za simpatične Atome, instalaciju koja putuje po svijetu. Atomi su posjetili i Beč te, kako Deni kaže, nose jednu lijepu poruku – Moj atom je isti kao tvoj. Atomi su pozitivnog karaktera i poručuju ljudima koji dolaze u grad da su prihvaćeni. Upravo tako smo se i mi osjećali u našem kratkom posjetu Šibeniku.

“Već neko vrijeme razmišljam o tome zašto volim Šibenik. Odgovor ću probati svesti na jednu kratku rečenicu – zato što me prihvatio. Kad te ljudi prihvate, onda te i zaduže i nastojiš im dati nešto zauzvrat. Zato nastojim napraviti iskorak u svome radu i kreativnom izražavanju i na taj način dati nešto natrag. To je komunikacija između mene kao umjetnika i same publike koja je prisutna. To je jedan uzajamni proces. Osim toga, vidiš da ne moraš otići negdje dalje da bi ostvario svoje želje i kreativne ideje”, objašnjava Danijel.

Azimut – klub koji je izgrađen u 15. stoljeću

Ističe da su mnoge ideje inicirane od strane samog grada, koji umjetnicima daje prostor za izražavanje. To čini i kultni klub Azimut, za koji Danijel kaže da je srce grada, ali i dom za njegovu vjerojatno najpoznatiju umjetničku instalaciju, već spomenuti Kraken. Nije nam preostalo drugo nego se zaputiti u Azimut, u sam centar grada do vlasnika, Hrvoja Jelkovića. Danijelovog dobrog znalca i prijatelja. Upoznali su se prije mnogo godina, kažu, jer je Danijel poželio izaći iz okvira svog dućana, a Hrvoje je imao velik prostor. Hrvoje je tražio kreativnost, a Danijel prostor za igru.

“Kraken je bio prekretnica i pomaknuo je razmišljanje o mogućnostima uređenja prostora. Kad smo razgovarali o toj ideji, shvatili smo da ne možemo napraviti premale krakove u tako velikom prostoru. Tako da je trenutno najduži krak dug oko pet metara, što je impozantna instalacija sama po sebi. Bilo je tu i problema oko izrade ili toga kako ćemo Krakena uopće smjestiti u prostor. No kad smo ga doveli u prostor, svi smo pomislili wow! Na kraju smo neplanski došli do toga da ćemo kroz Krakena ispričati i priču Julesa Verna, 20.000 milja ispod mora. Ta knjiga jednostavno se savršeno uklopila”, prisjeća se Hrvoje.

I bez umjetničkih instalacija, Azimut je impresivan prostor sam po sebi. Riječ je o netipičnom klubu čiji prostor poštujete jer mu se divite. Smješten je u povijesno značajnom prostoru Šibenskih bunara, izgrađenih 1453. godine. Bunari su tad sadržavali pet milijuna litara vode te su srednjovjekovnom Šibeniku značili život. Danas u bunarima više nema vode, ali život itekako postoji. Azimut je odgovoran za mnoge kulturne događaje u gradu, samo 2019. godine organizirali su ih čak 226. Trude se održati gradsku jezgru na životu i tijekom zime, odnosno tijekom cijele godine.

“Klub je osnovan 2013. godine s ciljem promoviranja kulturnih sadržaja neopterećenih formom i zadanim sadržajem. Klub je dobitnik priznanja struke baš za uređenje prostora i kvalitetu sadržaja, sve zahvaljujući izložbama, fascinantnim umjetničkim instalacijama i glazbenim događajima. Danas je ideja Azimuta otvoriti prostor umjetnosti, otvoriti ljudima vrata da mogu vidjeti nešto što drugdje nemaju priliku. Cilj nam je rušiti barijere u zajednici i u nama samima. Azimut je mjesto rađanja ideja”, govori Hrvoje.

Danijel je u ožujku 2019. u Azimutu imao veliku izložbu, povodom koje je izradio mobile, instalaciju koja je živa u prostoru i koja se ovisno o strujanjima zraka pomiče i imitira kretanje vode. Trenutno je u klubu u tijeku Litna kužina, izložba u kojoj izlaže 15 šibenskih umjetnika. Cilj je bio postaviti izložbu u tijeku turističke sezone i svijetu pokazati da u Šibeniku postoji jaka likovna scena, ali i omogućiti posjetiteljima da se s odmora vrate s pravim i unikatnim šibenskim suvenirom.

Ponosni grad s dva UNESCO spomenika

Tijekom šetnje starom gradskom jezgrom, susreli smo se s još jednim Danijelovim poznanikom, Dinom Karađolom, direktorom Ureda Turističke zajednice Grada Šibenika. Dino nam govori kako je ovogodišnja turistička sezona ipak puno bolja nego prošla, a po brojkama se približava čak i onoj 2019. godine. “Šibenik još nije postao grad masovnog turizma, a zbog spomenika i gradske jezgre, nadam se da to neće ni postati. Motiv dolaska u Šibenik nije prioritetno kupanje nego kultura i gastronomija, a upravo je to pravac u kojem želim da grad ide”, govori Dino.

Dino ne skriva da je Šibenik poseban grad po mnogočemu. Sama katedrala Sv. Jakova pokazuje moć grada u 16. stoljeću. No kuga je 1649. godine, kad je Šibenik bio najveći hrvatski grad, odnijela život čak tri četvrtine stanovništva. Da se to nije dogodilo, Šibenik bi danas možda bio veći i od Zagreba, kaže nam Dino. Upravo su katedrala i Tvrđava sv. Nikole dva spomenika pod UNESCO zaštitom, što Šibenik stavlja uz bok bitno većem Londonu, Berlinu, Pekingu i New Delhiju, jedinim preostalim gradovima u svijetu s dva UNESCO spomenika.

Šibenik krase čak tri tvrđave, koje su također postale sjedišta kulturnih zbivanja u gradu. Dino nam govori da je Tvrđava sv. Mihovila, uz Pulsku arenu, vjerojatno najbolji otvoreni koncertni prostor u Hrvatskoj. Tu su još i Tvrđava Barone te Tvrđava sv. Ivana. Martinska, plaža na poluotoku i nasuprot stare gradske jezgre, posljednjih je godina postala festivalsko odredište, koje tijekom ljeta nudi oko 40 dana zabave kroz čak šest glazbenih festivala. Ističe Chefs’ STAGE, međunarodni kongres gastronomije i ugostiteljstva kojeg organizira poznati restoran Pelegrini.

Dino govori da Šibenik tek čekaju velike stvari. Primjerice, na prostoru TEF-a (Tvornica elektroda i ferolegura) koji se prostire na 28 hektara i koji je više od 20 godina bio u blokadi, traže se međunarodni investitori koji će graditi hotele, restorane, sportske objekte i plaže. Dino smatra da će ovaj veliki projekt promijeniti budućnost grada. Danijel, kao pravi umjetnik, dodaje zanimljivost kako je cijeli grad građen u zlatnom rezu s katedralom u samoj sredini, po čemu se vidi da su oni koji su ga gradili nastojali stvoriti sklad.

Udruženi u umjetničkoj fuziji

Inače je Tvrđava sv. Mihovila sredstvima iz EU fondova obnovljena 2014. godine i od tada je postala novo kulturno i turističko središte Šibenika. Prošle godine, u jeku pandemije, Tvrđava je ugostila i u tom trenutku jedini festival na otvorenom u Hrvatskoj, Let’s Rock, koji je ove godine doživio drugo izdanje. O svemu nam je više rekao Andrija Bakula, producent festivala, koji nam objašnjava da su organizacijom festivala htjeli pomoći mladim bendovima da se istaknu na sceni. Ove godine su festival proširili na dva dana, a ukupno su nastupila 22 benda na tri pozornice.

“Glazbena scena u Šibeniku je izvanredna i uvijek se nešto novo događa, a imamo i još jednu zanimljivu stvar, koja seže dublje u prošlost. Naime, diskoteke, poput jednog kultnog Vesla, koji je tijekom 80-ih bio omiljeno mjesto u koje je moglo stati po 2000 do 3000 ljudi, stvorile su kulturu izlazaka i dinamičnu gradsku DJ scenu. To su kasnije dodatno pogurali klubovi Hacienda i Aurora, a sve je kulminiralo festivalom Terraneo i nastavilo programima u Azimutu”, govori Andrija.

“Nagodinu očekujemo na tvrđavi Sv. Mihovila koncert Black Pumas, iz Texasa, koji su trenutno jedan od najperspektivnijih bendova na svjetskoj razini. Također nam dolazi i Talijan s londonskom adresom, Jack Savoretti, koji je odlična pop priča”, govori Andrija. A gdje ima glazbe, ima i plesa. Za vrlo aktivnu šibensku plesnu scenu najzaslužnija je Zorana Mihelčić, voditeljica plesnog teatra Sjene i organizatorica Šibenskog plesnog festivala, manifestacije koja traje već deset godina i održava se u Tvrđavi.

Danijel nam govori da je Zorana osoba koja je široj publici donijela nešto “veće”, što on izrazito cijeni. Zajedno su surađivali prilikom predstave Hippocampus, za koju je Danijel izradio poseban nakit za plesače. “Kad sam ušla kod Denija u dućan, primijetila sam da i u nakitu postoji pokret i to me potaknulo na zajedničku suradnju. Sada su iza nas godine suradnje, a susreti su nam bili i na revijama Udruženja obrtnika grada Šibenika, gdje smo zajedno osmišljavali izlaske mojih plesača koji su nosili kreacije obrtnika”, govori Zorana.

Umjetnost, kultura i dobra spiza

Šibenska gradska jezgra je mala, ali prolaskom kroz nju uvijek se čuje šušur nekih događanja. U malim lokalima se događaju svirke za koje nećete pronaći najavu na internetu, a iz šarmantnih restorana širi se miris tradicionalnih jela. Sve to daje jednu posebnu atmosferu zbog koje se ljudi vraćaju u Šibenik. Danijel nam govori da ne možemo otići iz Šibenika bez da ne probamo lokalnu spizu pa svraćamo do Luke, koji radi u obiteljskom restoranu Arija smještenom na rivi. Inače njegov obiteljski restoran surađuje s klubom Azimut pa svi umjetnici i glazbenici koji ondje izlažu ili nastupaju dolaze jesti kod Luke.

Bilo je i situacija kad ne bi stigli doći pa bi Luka pripremio hranu i odnio do njih u klub. Jer nitko ne smije ostati gladan, a ni kulturna scena Šibenika ne smije ispaštati. Luka nam govori kako je po njegovom mišljenju za dobru spizu najvažnija jednostavnost. Ipak naša hrana u usporedbi s nekim svjetskim kuhinjama nije toliko kompleksna nego se temelji na laganim mediteranskim začinima i laganim namirnicama, poput ribe ili plodova mora. Mediteransku kuhinju najbolje se prepoznaje i po mirisima peršina, bosiljka, ružmarina ili origana, koji dopiru iz kuhinja gotovo svakog restorana pored kojeg smo prošli.

Posvuda po Šibeniku može se pojesti i vrhunski rižoto s plodovima mora. Tajna ovog mediteranskog klasika je u savršenom omjeru začina, poput bosiljka, kurkume i lovorova lista, koje se, uz morsku sol i sušeno povrće, može pronaći u posebnom izdanju Vegete Natur za rižoto s plodovima mora.

U Šibeniku inače ne biste smjeli propustiti kušati gradele ili peku, a ljubitelji su i nadaleko poznatog drniškog pršuta. Posjet Šibeniku prilika je da se kuša i poznati skradinski rižoto, specijalitet koji se kuha šest do osam sati, a Šibenčani vole okusiti i skradinsku tortu, za koju se recept generacijama prenosio s nona na kćeri i unuke, a čija se tajna krije u dobro pogođenom omjeru badema i oraha, ali i likera od ruže i prošeka.

Kad smo kod slatkoga, svaki Šibenčanin spomenut će vam i kroštule, omiljeni dalmatinski slatkiš, rađen od prženog slatkog tijesta posutog šećerom. A kad se na pijaci pojave prve žižule, voće poznato kao kineske datulje, znak je to da uskoro dolazi jesen. Ne čudi to što Šibenčani vole slatko. Ipak je na Marulićevom trgu početkom 20. stoljeća bila prva dalmatinska slastičarnica. A što smo još vidjeli u šetnji Šibenikom, provjerite u drugoj epizodi našeg serijala “Moje mjesto, tvoja destinacija”.

Top lokacije za spizu i izlet

Nakon što smo proveli dan s Danijelom koji nam je pomogao upoznati grad, a mi smo kroz grad upoznali i njega, zamolili smo ga da nam za otkrije i svoje omiljene lokacije za spizu i izlet u Šibeniku. Svakako se planiramo vratiti, a kad to učinimo, želimo biti u potpunosti spremni još jednom doživjeti autentični Šibenik. Baš onako kako to čine Šibenčani.

Top mjesto za domaću spizu? Uz restoran Ariju, Danijel preporučuje i Buffet Šešulu, gdje vas čeka ukusna hrana i pristupačne cijene na terasi uz more.

Mjesto za jutarnju kavu? Coffee & Wine bar NaMaLo, poznat po ljubaznom osoblju i vrhunskoj usluzi.

Najbolji burger u gradu? U pizzeriji bistro Fontana.

Top gastro lokacija koja ne ulazi u nijednu od ovih kategorija? Restoran Pelegrini, koji je četiri uzastopne godine proglašen najboljim restoranom u Hrvatskoj.

Top izlet? Za 20 minuta možete stići na slapove Krke

Top plaža u gradu? Gradska plaža Banj, koja pruža jedinstven pogled na staru gradsku jezgru. Iz centra grada do nje može doći za desetak minuta.

Top plaža u okolici? Sve plaže u Primoštenu.

Nakon kratkog vremena koje smo proveli u Šibeniku, na svojoj smo koži osjetili gostoprimstvo i zajedništvo koje vlada ovim gradom. Poput velike igraonice na koju su svi dobrodošli, Šibenik uvijek poziva na stvaranje i druženje. Jednostavni i topli ljudi prihvatit će svakoga, a onaj tko ima potrebu stvarati, na svome putu obavezno mora posjetiti i Šibenik jer je to mjesto u kojem velike ideje postaju još većima. Nakon dobrog društva i spize, nastavljamo naše putovanje obalom i putujemo u Zadar, gdje nas čeka još jedna zanimljiva priča ljudi koji su odlučili ostati u svom mjestu. Dok čekate novu, uživajte u prve dvije epizode našeg novog serijala “Moje mjesto, tvoja destinacija”, a sve ih pogledajte ovdje.

Producirano u radionici TG Studija, Telegramove in-house agencije za nativni marketing.

Sadržaj podržava Vegeta Natur, okus koji prirodno prija. Pustite prirodu u svoju kuhinju, prepustite se bogatstvu prirodnih okusa i mirisa te krenite u novu kulinarsku avanturu! Još recepata s putovanja pročitajte ovdje.

Službeno vozilo putovanja je Jaguar F Pace, a za ugodnu vožnju zaslužni su Enterprise Rent-a-Car i Auto Benussi.