Psiholozi otkrili kada djeca prestaju vjerovati u Djeda Mraza: 'Neki skuže već s 3 godine, drugi vjeruju i sa 16'
Stigao je odgovor na važno božićno pitanje
Većina djece, kad tad, počinje sumnjati u to da bradati djedica u crvenom odijelu na Božić nosi poklone kroz dimnjak. Taj trenutak neki roditelji očekuju sa strahom. Psiholozi su sada identificirali prosječnu dob kada se u djeci stvori zrno sumnje prema Djedu Božićnjaku, ali i koja su djeca izložena najvećem riziku stvaranja negativnih osjećaja kada se to dogodi.
Dr. Candice Mills, psihologinja na Sveučilištu Teksas u Dallasu u SAD-u, i skeptik u postojanje Djeda Mraza, kaže da djeca obično počinju razlikovati fantaziju od stvarnosti tijekom predškolskih godina. “Ali vjera u postojanje čarobnog Djeda Božićnjaka često se nastavlja u srednjem djetinjstvu”, dodaje.
Zainteresirala se kad je postala roditelj
Mills u razgovoru za Guardian priča kako se za problematiku zainteresirala kada je i sama postala roditelj, pa kročila u “svijet promoviranja Djeda Božićnjaka”. “Osjetila sam napetost zbog toga, jer s jedne strane često potičemo svoju djecu da razmišljaju na kritički i znanstven način, bez da varaju druge, ali s pričom o Djedu Božićnjaku, ponekad postoji malo ‘rastezanja istine’ koja ide uz to. Brinula sam se da će moja djeca pomislili da sam lažov, jer se sjećam koliko sam ja bila uzrujana kada sam saznala da su meni roditelji lagali”, priča Mills.
Kako bi bolje razumjeli kada i kako se događa prijelaz iz vjerovanja u nevjerovanje u čarobnog djedicu, Mills i njezini kolege intervjuirali su 48 djece u dobi od šest do 15 godina koja su prestala vjerovati u Djeda Božićnjaka i njihova 44 roditelja, uz još 383 odrasle osobe.
Djecu netko ‘gurne preko ruba’
Istraživanje, koje još očekuje recenziranje, pokazalo je da se kod većine djece nevjerica uvukla postupno oko osme godine života. Međutim, neki trogodišnjaci i četverogodišnjaci sami sebe su uvjerili da Djed Božićnjak ne postoji, dok su neki tinejdžeri u dobi od 15 ili 16 godina i dalje vjerovali. U dobrom dijelu slučajeva, svjedočanstva drugih nevjernika bila su konačni okidači koji su skršili njihovu vjeru.
“Možda su imali određeni skepticizam temeljen na logičkom zaključivanju – poput toga kako Djed Mraz stvarno može obići svijet u jednoj noći? No, primjerice, ono što ih gura preko ruba i što ih uvjeri može biti razrednik u školi koji kaže da on nije stvaran”, rekla je Mills.
Saznavanje istine izaziva negativne emocije
Otprilike trećina djece i polovica odraslih priznali su da su imali neke negativne emocije nakon što su prvi puta “nasjeli” na glasine da Djed Božićnjak ne postoji. Premda su ti osjećaji obično bili blažeg intenziteta i kraćeg trajanja, oko deset posto odraslih priznalo je da su osjetili dugotrajniju tugu ili smanjeno povjerenje u roditelje. Takvi osjećaji su, kaže Mills, obično povezani s naglim shvaćanjem ili izravnim saznanjem da Djed Božićnjak ne postoji.
No, neka djeca su priznala da im je laknulo kada su odustali od vjerovanja u Djeda Božićnjaka. “Bilo im je kao da su riješili neku zagonetku”, rekla je Mills, koja kaže da je slična situacija bila i s njezinom djecom. “Kada su mi vlastita djeca postavila ovo pitanje, prvo sam ustuknula. Ali kada su mi rekla da žele znati istinu, rekla sam im je. Bili su jako ponosni na sebe i slavili su”, zaključila je Mills.